"Srednjoškolski profesori poput mene bude se oko 5 ujutro da bi ispravljali zadaće, one koje stoje već oko dva-tri tjedna, a učenici stalno pitaju gdje su. A nerijetko pišem i do jako u noć, no tada je teško probudit se rano", odgovorio je Zoran Ferić na Doručku s autorom na pitanje Voja Šiljka o trajanju njegova radnoga dana.
Rekao je da je "Kalendar Maja" nastajao sedam godina jer uz nastavu s punim radnim vremenom i održavanjem radionica nije imao puno vremena za pisanje. Protagonisti knjige su ljudi od 68, 69 godina koji idu na reprizu maturalnog putovanja.
Ferića učenici zovu profesor Baltazar, i smatra da je to vjerojatno zbog brade i naočala, veli da ga možda zovu i drukčije ali da on to ne zna i da je bolje tako.
- Što kažu moji učenici o tome da sam pisac? Iskreno, briga ih, a nije ih briga niti to što pišem za Playboy. Jedino su me pitali jesam li imao što s jednom damom iz Amsterdama, Lidijom, i odgovorio sam im da nisam. No, nikoga nije zainteresirala tragična priča o Lidiji koja je pobjegla iz Hrvatske od oca i teškog života i sada zarađuje u amsterdamskim vitrinama.
Govorio je i o tome kako predaje u istoj školi koju je i svojedobno pohađao kao učenik te o činjenici da se nasilje među tinejdžerima nije promijenilo kroz godine. Kao dijete bio je zločesti dečko koji se družio s isto tako zločestim dečkima, bio je fasciniran kriminalom i veli da je bio loš učenik.
Rekao je da što je vrijeme gore i što je recesija veća on se osjeća sve bolje.
Pričanja o odrastanju
Vrlo je zanimljivo i emotivno bilo na predstavljanju knjige Puljanke Jelene Marković "Pričanja o odrastanju", s podnaslovom "Život priča u svakodnevnoj komunikaciji", koja je objavljena u izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Tu autorica, kako su prilikom prezentacije naglasile Tanja Perić Polonijo i Evelina Rudan te Branko Đaković donosi rezultate vrlo zanimljivog znanstveno-istraživačkog rada.
Jelena Marković diplomirala je etnologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine. Zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, a ovo je njezin doktorski rad.
U ovoj knjizi, kako veli Perić Polonijo, autorica oblike pričanja o djetinjstvu propituje u kontekstu velikih narativnih cjelina o tom životnom razdoblju pripovjedača.
- Te priče su ono što nas čini ljudima, bez priča ne možemo, ni kao vrsta, ni kao pojedinci. Ova je knjiga nezaobilazne za učenike, studente, znanstvenike, a autorica je u realizaciji ove studije koristila različite istraživačke metode. Djelo je vrlo vješto oblikovano, rekla je između ostalog Evelina Rudan u svom divnom izlaganju.
Sama se autorica zahvalila svim profesorima i nastavnicima OŠ Vidikovac koji su joj pomogli u istraživanju, te svome ocu, divnom pripovjedaču od koga je puno naučila.
Još o Turskoj
Puno je posjetitelja bilo i na predstavljanju knjige Amira Muharemija "Turska" s podnaslovom "Uvod u povijest, unutarnju i vanjsku politiku". O autoru i njegovoj knjizi govorio je novinar Ivica Đikić.
- Amir Muharemi rođen je 1961. u Zagrebu, gdje je završio Fakultet političkih znanosti. Magistrirao na temu međunarodnih odnosa "Vanjska politika Republike Turske", na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i pripremao doktorsku disertaciju o teoriji odnosa vojnih i civilnih snaga u tri vojna udara u Republici Turskoj. Bio je veleposlanik u Stalnoj misiji Hrvatske pri Ujedinjenim narodima, veleposlanik Republike Hrvatske u Turskoj, a trenutno je generalni konzul Republike Hrvatske u Turskoj, sa sjedištem u Istanbulu, kazao je Đikić ističući da je to vrstan poznavatelj Turske i prilika u Turskoj kroz dugo vremensko razdoblje.
Sam je Muharemi potom govorio kako je fasciniran Turskom i da ta knjiga ne bi ugledala svjetlo dana bez Đikića i njegove potpore.
- U ovoj knjizi obuhvaćam odnos Turske i naših zemalja, pišem i o onom razdoblju povijest u vrijeme vladavine Kemala Ataturka te o odnosu vojnih i civilnih vlasti, kazao je autor. (Vanesa BEGIĆ)