Vlada će uskoro odlučiti što će biti s uplatama u drugi mirovinski stup, odnosno hoće li se one preusmjeriti u proračun ne bi li se smanjio deficit. Odluka će biti brzo donesena, najavio je jučer ministar financija Slavko Linić, jer se u veljači mora dovršiti rebalans proračuna.
Jedna od ideja kako smanjiti proračunski minus, o kojoj je u srijedu navečer raspravljalo i Predsjedništvo SDP-a, je privremena obustava uplata u drugi stup, ili barem smanjenje stope doprinosa koji se plaćaju u tom stupu, da bi proračun povećao svoje prihode.
- Razne su mogućnosti, a što će Vlada odlučiti vidjet će se vrlo brzo, jer želimo u veljači dovršiti rad na rebalansu, da bismo Europskoj komisiji odgovorili koji su to rezultati kratkoročnih i dugoročnih mjera koje je Vlada krajem prošle godine utvrdila. Prema tome, koje će politike Vlade biti, ipak su politike Vlade, rekao je Linić.
Ako se Vlada odluči za uzimanje novca iz drugog stupa, onda je najbolje da uzme cijeli iznos na nekoliko godina, savjetuje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Na taj način dobilo bi se pet milijardi kuna godišnje, što bi državi kupilo vrijeme da provede nužne reforme na rashodovnoj strani ako želi doći do dugoročne stabilnosti.
Lovrinčević podržava i ideju da se uvede porez na zaradu od kamata, jer se osim prikupljanja prihoda za proračun njime postižu i neki makroekonomski ciljevi, odnosno potiče se investiranje i potrošnja umjesto da novac ostaje zarobljen u bankama. Mjera je to za kojom odavno poseže većina europskih zemalja.
- Država mora srezati deficit za barem 6,5 milijardi kuna i teško će to učiniti rezanjem rashoda, možda na tome može dobiti najviše 1,5 milijardi kuna, ostalo će morati učiniti povećanjem prihoda i poreza na zaradu od kamata, što bi bio dobar potez. Ako ove godine ne smanjimo deficit za 6,5 milijardi kuna, naš javni dug teško će se tako skoro vratiti na željnih 60 posto, a bez tog kriterija nema uvođenja eura, upozorava Lovrinčević.
Ističe da - u slučaju da ne bude tako značajnog smanjenja deficita - Hrvatska ne bi uvela euro do 2025. godine, a to bi za zemlju koja je tako jako eurizirana značilo propuštanje strateškog cilja, ali i veće kamate i nastavak "mučenja" s valutnom klauzulom.
No, hoće li novog poreza na kamate biti te što će se dogoditi s drugim mirovinskim stupom, kao i s olakšicama u porezu na dobit odlučit će razgovori koalicijskih partnera, prvenstveno SDP-a i HNS-a. Jučer u HNS-u nisu željeli komentirati te mogućnosti o kojima se raspravljalo na Predsjedništvu SDP-a večer ranije, ističući kako će se izjasniti kada doista vide prijedlog.
No, već ranije u nekoliko su navrata čelni ljudi HNS-a naglašavali da se protive uvođenju bilo kakvih novih poreza, a hoće li i dalje ostati kod tog stava dok Europska komisija od Hrvatske traži radikalno smanjenje deficita, pokazat će se najkasnije početkom veljače. (J. MARIĆ/NL)