I dok opcine i gradovi vec naplacuju koncesiju na turisticko zemljište oko hotela i turistickih naselja, država još nije ubrala ni lipe od veceg kolaca turistickog zemljišta - onoga u kampovima. Na naš upit Ministarstvu turizma o tome kada ce se to dogoditi, odgovora zasad nema.
Racuni su tvrtkama koje drže kampove na državnom zemljištu trebali biti poslani još u lipnju, a državni se proracun vec trebao napuniti desecima milijuna kuna. U vrijeme ekonomske krize i besparice, kada se uvode raznorazni novi nameti i porezi, svakako cudi da se država nije udostojala pokupiti ovaj dio novca, koji joj zapravo vec desetljecima pripada, iako ga nikad nije ubirala jer za to nije postojala politicka volja.
Mole državu da joj plate
Negdje u ljeto prošle godine, nakon desetljeca natezanja, konacno je donesen Zakon o turistickom zemljištu, kojim se regulira cijena državnog zemljišta koje privatne firme koriste za turisticku djelatnost. Njime je odredeno koju bi cijenu te tvrtke trebale placati državi za zemljište u kampovima, ali i opcinama i gradovima za zemljište oko hotela i apartmanskih naselja.
Tim je zakonom jesno bilo receno da tvrtke moraju podnijeti zahtjeve do kraja sijecnja ove godine, jer u suprotnom nece dobiti koncesije, te da ce se oni razmotriti negdje do sredine svibnja. Do kraja lipnja polako su na njihove adrese trebali stizati racuni, koji su krajem kolovoza vec morali biti placeni.
I dok su tvrtke uredno podnijele zahtjeve - iako su tražile da im se produže rokovi jer im je bilo teško prikupiti svu potrebnu dokumentaciju u kratkom vremenu - državi se ocito ne žuri previše, iako nije rijec samo o njenom novcu. Naime, po dvadeset posto tih sredstava odlazi opcinama i županijama u kojima se kampovi nalaze.
Nakon što su zahtjevi podnijeti, Ministarstvo turizma, koje je nadležno za njih, jedino je tražilo od pojedinih tvrtki manje nadopune zahtjeva i to je to. Od tada mir i tišina, što ljuti turisticke tvrtke u cijeloj Hrvatskoj, posebno one u Istri, najsnažnijoj kamping regiji u državi, u kojoj se zapravo i nalazi najveca površina turistickog zemljišta.
A tvrtke su ljute ne zato što jedva cekaju da nekome nešto dodatno plate, nego zato što zbog takve situacije ne mogu dobiti ni kategorizaciju za kampove, ako su je u meduvremenu izgubile, niti drugu potrebnu dokumentaciju za dobivanje gradevinskih dozvola koje su ipak neophodne ako se žele upuštati u nove investicije i podizati svoju kvalitetu, a time i cijene. Stoga su na kraju na gubitku i država, i komunalna turisticka infrastruktura u opcinama i gradovima, i same tvrtke, ali i citav turizam, jer zbog manjka investicija ne dolaze gosti bolje platežne moci.
- Zasad smo dobili jedino rješenje Opcine Tar-Vabriga vezano uz turisticko naselje Lanterna i za to smo platili 50 posto fiksnog dijela naknade. Što se pak tice kampova, tu nažalost sve stoji. Pokušao sam kao direktor Riviere Adrije doci do nekih informacija u nadležnom ministarstvu, ali sve je obavijeno velom tajne. Kamping udruženje Hrvatske poslalo je dopis Ministarstvu turizma u kojem se traže dodatne informacije, ali nikakav odgovor nismo dobili. A mi hotelijeri u zadanim smo rokovima poslali naše zahtjeve, kaže nam Veljko Ostojic, predsjednik Uprave porecko-rabacko-krcke tvrtke Riviera Adria i Kamping udruženja Hrvatske.
Istice da ce zbog toga primjerice njegova tvrtka, koja bi trebala godišnje placati oko 10 milijuna kuna koncesije za turisticko zemljište, odgoditi niz vecih investicijskih planova za neka druga vremena. Doduše, nešto ce se sitno ulagati u kampove, ali to ce biti u manjem obimu. Ova tvrtka sa svojim kampovima ocito smjera nešto vece jer je za njih izradila i master planove razvoja, no Ostojic nije htio precizirati koje ih to investicije cekaju.
- Naslucujem da su koncesije na cekanju jer su neka zakonska rješenja komplicirana, na što smo upozoravali kada se zakon donosio. Medutim, naši se prijedlozi nisu uvažavali. Buduci da sada stoji tehnicka Vlada, teško da ce se koncesije dodijeliti prije izbora, smatra Ostojic. Dodaje da zbog neizdavanja koncesija ne postoji osnova za njihovo placanje ove godine, iako ova tvrtka u svom budžetu ima osiguran novac za tu svrhu.
Kažela na cekanju
Drugacijeg je mišljenja izvršni direktor pulskog hotelijera Arenaturista Igor Štokovic, koji smatra da ce se taj novac bez obzira na to što nisu izdani racuni i koncesije, za 2011. godinu ipak naplatiti. Njima je posebno bilo važno da se zakon provede jer bez njega nisu mogli dobiti novu kategorizaciju za jedan od svojih najvecih kampova - medulinsku Kaželu.
- Zakon je u djelovanju. Samim time što nismo dobili odgovore od Ministarstva, tumacimo da je naš zahtjev prihvacen. Ministarstvo je imalo devedeset plus 15 dana za odgovor ako zahtjev ne bio pravovaljan. Zakon polucuje ucinke i svakim danom ocekujemo odluku i fakture, govori nam Štokovic.
Kada bi i što tocno trebali platiti ne znaju ni vlasnici kampova na ostatku jadranske obale. Naime, Božo Jankovic iz poznatog zadarskog kampa Zaton, koji je u više navrata proglašavan jednim od najboljih u Hrvatskoj, nije siguran kako ce se po tom pitanju ponovno tumaciti zakon.
- Ni mi u Dalmaciji nismo dobili povratne informacije što je s našim zahtjevima pa cekamo susret vlasnika kampova ovog tjedna da cujemo nešto više. Nadamo se da ce nam Ostojic kao predsjednik KUH-a dati koju informaciju više. Moram priznati da su mi taj mir i tišina cudni. Ne mogu reci konkretno koliko bismo državi morati platiti ni kada jer još uvijek ne znam kako ce se formirati suvlasnicka zajednica u kampu, kako je to predvideno zakonom, rekao nam je Jankovic. Dodaje da im investicije zbog citave situacije nece patiti jer srecom za iducu godinu nisu planirali neke vece zahvate.
Na Krku ce se definitivno zaustaviti investicije u kampove Pila i Konobe tvrtke Hoteli Punat, rekla nam je generalna menadžerica te tvrtke Dolores Mrakovcic.
- Po našim procjenama državi bismo trebali platiti oko dva milijuna kuna koncesije. Medutim, ništa se ne dogada pa su sve naše investicije stopirane. Ne želimo ništa ulagati dok ne dobijemo koncesiju, mišljenja je Mrakovcic.
I dok tvrtke prakticki mole da im se naplati koncesija nakon jedne od najuspješnijih sezona u kampovima, u Ministarstvu ocito cekaju formiranje nove Vlade. A još aktualni ministar Damir Bajs smiješi se s predizbornih plakata HSS-a, koji su poceli nicati i u Istri, i to na ulazu u neka turisticka središta, i porucuje da je za vrijeme njegove "vladavine" turizam bio uspješan te da bi stoga trebalo glasati za HSS. A cime bi se tek hvalio da je uspio do kraja provesti jedan od najznacajnijih zakona u turistickoj industriji, koji bi u konacnici trebao imati itekakav utjecaj na uspjeh turizma u cijelosti...
Iz Istre više od 40 milijuna kuna za koncesije
Istarski su hotelijeri zahtjeve za dodjelu koncesije u kampovima, ali i hotelima te turistickim naseljima, koja se daje na 50 godina, predali za nešto više od 1.220 hektara zemljišta, od cega se više od polovice odnosi na ono u kampovima. Okvirno bi za njegovo korištenje trebali placati oko 40 milijuna kuna godišnje, ako ne i više. Šezdeset posto tog novca odlazi u novoformirani državni Fond za turizam, dok ce Županija, opcine i gradovi podijeliti ostatak koncesijske naknade