Novi predsjednik prije godinu dana osnovanog Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore istarski je vinar Ivica Matoševic, predsjednik udruge Vinistra. Pitamo Matoševica koji su najvažniji zadaci novog udruženja.
- Nacionalno udruženje posljedica je dogovora velikih i malih vinara. Mali su shvatili da ne postoji sustav koji bi im omogucio kvalitetan marketing. S velikim proizvodacima dogovorili smo osnovne principe, a to je orijentacija na proizvodnju kvalitetnog vina. Kvaliteta je, dakle, zajednicki nazivnik oko kojeg smo se složili. Osnovna zadaca udruženja je stvoriti brend Hrvatske kao vinske zemlje.
- Prema novoj odluci, PDV za turizam nece se umanjiti. U tom smislu nece se umanjiti niti PDV za vino koje se prodaje na vinskim cestama kao djelatnost u turizmu? Upravo je Udruženje tražilo razlicite, niže stope PDV-a za vino koje se prodaje na kucnom pragu.
- Da bi hrvatski proizvodaci bili konkurentni susjedima, moraju imati niži PDV na vino koje je u direktnoj prodaji. Svida nam se austrijski model u kojem su niže stope za vino prodano na kucnom pragu. U segmentu razvoja turizma to je upravo ono što priželjkujemo. Austrijanci prodaju oko 15 posto vina na kucnom pragu uz PDV od 12 posto, dok Hrvati na taj nacin prodaju izmedu dva i tri posto. To je apsurd za nas koji pretendiramo biti turisticka zemlja koja se ponosi vinom. Zbog veceg PDV-a moja boca vina košta 15 posto više nego boca mojeg kolege u Austriji.
- Hoce li istarska vina morati pojeftiniti ulaskom Hrvatske u EU i dolaskom konkurentnih proizvoda? Kakvo je sadašnje stanje zaliha vina?
- Otvaranjem tržišta i ulaskom u Europu uci cemo u strašnu bitku. Zalihe vina rastu, a brend hrvatske kao vinske zemlje u svijetu ne postoji. To je utrka s vremenom. Nama ce doci jeftina europska vina - francuska, talijanska, španjolska, smanjit ce se carinska kvota, izgubit cemo privilegije za izvoz u Bosnu bez ogranicenja. Okolnosti su ogranicavajuce. Trcimo kroz vrata koja se zatvaraju. Ako ne uspijemo pokrenuti pricu o Hrvatskoj kao vinskoj zemlji i poceti plasirati u izvoz dobra vina, naci cemo se u teškoj situaciji. Kupovna moc u državi sve je manja i logicno je da moramo pronaci nova tržišta. Na tome dugo nismo radili.
Na nama je da odradimo posao stvaranja lika i djela Hrvatske kao vinske zemlje, ali ne bilo kakve, nego kvalitetne vinske zemlje. Proizvod mora biti autentican, moramo se ponositi onime što imamo, a drugi nemaju. Recept za uspjeh bio bi razvoj kulture vina u Hrvata kroz vinski turizam i veci izvoz. Sada izvozimo cetiri posto proizvedenog vina, a moramo doci do 30-ak posto. Ukupno Hrvatska proizvede 60 milijuna litara vina, a još 15 milijuna uveze. U isto vrijeme izvoz je samo 2,5 milijuna litara.
- Kako država može utjecati na povecanje konkurentnosti malih proizvodaca?
- Osjecam da novi državni vrh ima bolji feeling za vino od dosadašnjih. Ne znam koliko ce se posvetiti nama jer smo kao vinarski sektor mali u odnosu na neke druge. Tržište vina jako je oko milijardu kuna. U usporedbi s tržištem piva, triput smo manji. No znacaj vina je višestruk. Sve zemlje koje imaju vino i turizam to povezuju i s tim poentiraju, ponose se time, te koriste na razne nacine. Od nove vlasti ocekujem da stane iza nas, da nas pogurne malo, da vjeruju u taj proizvod. Treba nam taj vjetar u leda. Ukoliko ta potpora izostane, pa mi ostanemo nekonkurentni, crno nam se piše. (Razgovarala Jasna ORLIC)
CIJELI RAZGOVOR CITAJTE U TISKANOM IZDANJU.