Trecina gradana koja je 1. sijecnja lani stekla pravo na placanje dopunskog osiguranja iz državnog proracuna, a novim Vladinim mjerama racionalizacije ce ga izgubiti, ukoliko ne uplate policu dopunskog osiguranja, participirat ce u cijeni svake primljene zdravstvene usluge, od odlaska obiteljskom lijecniku do operacije u bolnici.
Odlazak lijecniku košta 15 kuna, svaka uputnica ili recept isto toliko, što znaci da svaki ozbiljniji posjet lijecniku bez dopunskog osiguranja sa sobom nosi prosjecan ceh od pedesetak kuna. U slucaju odlaska na veci specijalisticki pregled pacijent ce morati platiti do 800 kuna koliko košta najskuplji CT.
U bolnicama pacijenti bez dopunskog osiguranja placaju participaciju koja iznosi dvadeset posto od cijene pojedine usluge s napomenom da najviši bolnicki racun u cijelosti ne može premašivati 3.000 kuna. Bolnicki dan košta 100 kuna dok se dnevna bolnica i kirurški zahvati u njoj placaju 50 kuna.
No, kljucno pitanje je otkud socijalno osjetljive skupine gradana uopce mogu izdvojiti novac za dopunsko osiguranje i hoce li se ukidanjem dosadašnjih prava svjesno odluciti za rizik neplacanja, a posljedicno i izbjegavanje brige o vlastitom zdravlju.
Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja za oko 360 tisuca osiguranika kojima država više nece pokrivati taj trošak, vrijedit ce do isteka police koje se sklapa na godinu dana, a to znaci da ce vecina sklopljenih isteci pocetkom iduce godine, pojasnio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinovic.