Sljedeceg ce se tjedna na sjednici Vlade raspravljati o novom zakonu o legalizaciji bespravno sagradenih objekata, a koji bi, i prije nego što je donesen ili detaljnije predstavljen javnosti, mogao pružiti novu nadu vlasnicima bespravnih objekata. No, za razliku od prvog vala legalizacije 1990-ih godina, ta im je nada vrlo slaba.
Naime, po informacijama koje smo dobili iz Ministarstva zaštite okoliša, nece biti moguce legalizirati objekte izgradene na, primjerice, šumskom i poljoprivrednom zemljištu. A takvih je u Istri mnogo. Najcešce se kao crna tocka spominje priobalje opcine Marcana, gdje je, na potezu od Budave do Krnice, u zadnjih 20 godina niknulo nekoliko divljih naselja s, nagadalo se, dvije tisuce bespravno izgradenih kuca za odmor.
Novi ce zakon od vlasnika bespravnih objekata zahtijevati i dosta financijskih izdataka, ukljucujuci i one namjenske, za infrastrukturu. To znaci ne samo rješavanje pravnih pitanja vlasnika nekretnina, vec i debljanje gradskih i opcinskih proracuna na ime komunalnih doprinosa koje ce bespravni graditelji morati platiti. Nacelnik Marcane Marijan Kostešic stoga je podržao ovaj prijedlog zakona napominjuci da se red svakako mora uvesti.
Tempirana bomba na šumskom podrucju
- Ono što mi definitivno ne želimo u našoj opcini i protiv cega cemo se svim silama boriti jest devastacija priobalja i zašticenih podrucja, kao i problemi s infrastrukturom. Mislim da su naša gradevinska podrucja dovoljno velika i tek kad njih popunimo možemo razmišljati o eventualnim izmjenama i dopunama prostornog plana, porucio je Kostešic.
Bespravna gradnja veliki je problem za lokalne jedinice i državu, a u konacnici postaje i problem vlasnicima tih nekretnina. Kad govorimo o vlasnicima na marcanskom podrucju, najcešce je rijec o Slovencima i Hrvatima iz Rijeke i s kontinenta, koji duže od 20 godina ljetuju u ovom prekrasnom kraju. U našu redakciju redovno stižu njihovi dopisi u kojima se žale i ljute što ne uspijevaju ozakoniti svoje zemljište ili objekt koji su odavno kupili s "cistim papirima", s
projektima buduceg izgleda mjesta i uvijek uz obecanja o skoroj legalizaciji. Pri spomenu legalizacije nerijetko se navode i obecanja koja je šakom i kapom dijelio upravo nacelnik, pritom odobravajuci namjere o gradnji.
- Nema ni govora o tome da sam sve znao i dopuštao, a kamoli da sam nekome govorio neka slobodno gradi jer ce mu
objekt sigurno biti legaliziran. Upravo je Opcina ta koja sve ove godine odmah po saznanju o bespravnoj gradnji zove nadležnu inspekciju. Sve što se dogodilo u Kavranu, Peruškima, Dugoj Uvali i drugim mjestima na našoj obali nije se dogodilo preko noci i nikoga ne opravdava, pogotovo ne gradevinsku inspekciju i druge nadležne službe koje nisu na vrijeme reagirale.
To je ogroman prostor prekriven šumom i teško je uopce kontrolirati što se tamo svaki dan dogada, pogotovo zato što je prodaja zemljišta privatna stvar. Znam da je bilo cak i prodaje istog zemljišta po nekoliko puta, odgovara Kostešic.
Znacajnija prodaja terena na tom podrucju startala je pocetkom 1990-ih godina, a kupaca je bilo iz cijele Hrvatske i Slovenije. Vladinom uredbom o legalizaciji slovenski vlasnici uspjeli su legalizirati dio nekretnina izmedu 1992. i 1995., i možda je upravo taj val ozakonjivanja bespravno sagradenih objekata u marcanskom priobalju pokrenuo masovniju kupnju novih nekretnina, koje dan-danas vlasnicima donose više glavobolje nego užitka.
Bageri miruju godinama
Od 2006. naovamo u nekoliko su se navrata po nalogu inspektorata rušili bespravni objekti, i to na lokacijama na kojima je to bilo moguce obaviti, a neki su vlasnici i sami uklanjali svoje ilegalne vikendice. No, zbog nedostatka novca ovakve se akcije ne poduzimaju vec dvije godine, cujemo od Kostešica, i to je zatišje potaknulo novu ekspanziju gradnje, posebno u Kavranu, u kojem uz gradevinsko bezvlade vlada i kriminal pa nisu rijetke provale u vikendice i kamp-kucice. Krade se sve što se može ponijeti, a vikendaši se i zastrašuju paljenjem njihovih objekata.
- Sve su to ogromni problemi, kojima ce se stati na kraj samo zajednickim radom nadležnih službi. Po meni je ipak najveci problem to što se velika vecina bespravne gradnje dogodila i još se dogada na šumskom podrucju, što je cista devastacija i velika opasnost. Mi danas na tom šumskom podrucju imamo oko pet tisuca plinskih boca, to je tempirana bomba. Uz sve to, Opcina ne može od takvih vikendaša ništa naplatiti pa svake godine ostajemo bez znacajnih financijskih sredstava, rekao je Kostešic.
S obzirom da je prostorni plan opcine donijet krajem 2009., dodao je nacelnik, od vlasnika objekata koji su ušli u zone gradenja ocekuje se da što prije riješe svoje papire.
Kriteriji ne ostavljaju prostora za špekuliranje
Prijedlog zakona o legalizaciji još je u izradi u Ministarstvu zaštite okoliša, a na njemu radi veliki broj ljudi, od arhitekata, urbanista i pravnika pa do clanova eko-udruga. Glasnogovornica tog ministarstva Kata Gojevic pojasnila nam je da legalizacija ipak nece obuhvatiti apsolutno sve bespravne objekte pa se tako primjerice nece moci ozakoniti objekti koji su manje od 100 metara udaljeni od mora, oni na zašticenim podrucjima, u nacionalnim parkovima, na poljoprivrednomzemljištu, u šumi, na pomorskom i javnom dobru i tako dalje.
Uz to, u bespravnim naseljima, da bi bila legalizirana, mora biti osiguran pristup interventnim službama i dostupna komunalna infrastruktura, a kuce moraju zadovoljiti osnovne staticke, sigurnosne i protupožarne standarde.
- Od zakona ocekujemo konacno podvlacenje crte i sredivanje stanja u prostoru. On ima i gospodarske i socijalne ucinke jer se nezakonite gradevine najvecim dijelom koriste, iako nisu ukljucene u pravni sustav Republike Hrvatske. Sredstva naknade koja ce vlasnici u postupku ozakonjenja uplacivati u državni proracun koristit ce se za sredivanje stanja katastra.
Treba naglasiti da je tijekom proteklog razdoblja završen proces izrade i donošenja svih strateških prostornih planova jedinica lokalne samouprave, da je u najvecoj mogucoj mjeri sprijecen proces profitne nezakonite gradnje te da je vec dosadašnjim zakonskim rješenjima omoguceno da se nezakonite gradevine ozakone ako su izgradene u skladu s važecim prostornim planovima. Ovaj ce prijedlog dodatno pojednostaviti proceduru i proširiti mogucnost legalizacije, kaže Gojevic.
Nacrt Zakona o postupanju s nezakonitim gradevinama uskoro ce biti objavljen na službenoj web-stranici resornog ministarstva i upucen u daljnju proceduru, a ocekuje se da ce ga Sabor prihvatiti do 15. srpnja. Nakon toga Vlada ce donijeti uredbu koja ce definirati pitanja vezana za placanje naknada. Gojevic je dodala da svakodnevno primaju brojne pozive i poruke gradana, koji su podijeljeni na tu temu, dapace, vrlo su suprotstavljeni, no ipak prevladava mišljenje da je ovakav zakon potrebno donijeti. (Piše Patricija SOFTIC-MEHMEDOVIC)
Tko ne legalizira na vrijeme, gubi prikljucke
Po prijedlogu zakona o legalizaciji Vlada je odlucila bespravnim graditeljima dati rok od dvije godine za pokretanje postupka legalizacije, no to ce ih itekako koštati. Naime, tko želi legalizirati gradnju, morat ce, kao i dosad, platiti komunalni doprinos lokalnim vlastima, ali i naknadu za štetu pocinjenu u prostoru, ciji iznos Vlada tek treba odrediti.
Do sada je ona iznosila polovicu ukupnog iznosa komunalnog doprinosa. Visina naknade ovisit ce i o namjeni objekta, odnosno predstavlja li on nužni stambeni prostor, apartmane za iznajmljivanje, vikend-kucu?
Tko ne bude pokrenuo postupak legalizacije u zadanom roku, prijeti mu zabrana dobivanja komunalnih prikljucaka cak i
ako je do njih vec došao unatoc neposjedovanju gradevinske dozvole. Takoder, bit ce mu onemogucen upis i promjena vlasništva u zemljišnim knjigama, obavljanje gospodarskih djelatnosti u toj kuci, prodaja gradevine ili zemljišta na kojem se ona nalazi, dizanje kredita na temelju te nekretnine, osiguranje nekretnine, davanje u najam i ostalo. Vlada je ocito na rigorozan nacin odlucila zaustaviti bespravnu gradnju i, u nedostatku novca da postojece bespravne gradnje sruši, na njima dobro zaraditi.
Bespravni susjed se susjedu smije
Za razliku od Marijana Kostešica, gradonacelnik Vodnjana Klaudio Vitasovic protiv je donošenja ovog zakona jer smatra da ce dodatno dati krila bespravnim graditeljima i uciniti veliku nepravdu onima koji su svoje kuce gradili po propisima.
- I na našem je podrucju dosta problema s bespravnom gradnjom. Do sada smo prijavili izmedu 500 i 600 takvih objekata nadležnom inspektoratu, no jako malo ih je srušeno. Mislim da bi inspektorat trebalo spustiti na lokalnu razinu, ne bi li bio puno ucinkovitiji. Trebali su dosad biti puno rigorozniji.
Naime, imali smo situacije da se na jednoj parceli ruši bespravni objekt, a odmah do njega se gradi novi, i onda se susjed susjedu smije. Mislim da ce tako biti i nakon izglasavanja ovog zakona, kakvi god da budu uvjeti legalizacije, rekao je Vitasovic. Bez obzira što ce to napuniti gradske i opcinske kase, smatra da je dobrobit samo kratkorocne prirode, dok ce dugorocno i dalje ostati veliki problemi u prostornom planiranju.
- Trebalo bi eventualno dozvoliti da se legaliziraju objekti koji su sagradeni bez papira unutar zona gradenja ili u njihovoj neposrednoj blizini te oni objekti koji su eventualno izašli van gabarita propisanih gradevinskom dozvolom. Sve što je u priobalnom pojasu, u šumama, na zašticenim podrucjima ili u zonama predvidenim za razvoj elitnog turizma trebalo bi srušiti, rezolutan je Vitasovic.