Meso uzrokuje rak. Kuhanje uništava vitamine. Odredene vrste hrane tope masti. Ovo su samo neki od mitova o hrani koji su se iz tko zna kojih razloga raširili medu ljudima. Neki od njih su besmisleni, ali i opasni, pa krenimo u njihovo razoblicavanje.
Odredena hrana topi masti
Teorija "jedi i mršavi" zasnovana je na pretpostavci da tijelo za žvakanje i probavu odredene hrane (jabuka, celer, grejp) troši više nego što ta hrana sadrži kalorija! Iako se neki zaklinju u tzv. dijetu negativnih kalorija, sve su to bedastoce: žvakanjem potrošimo desetak kalorija, a ni probava nije nalik radu u teretani.
Kuhanje uništava vitamine
Nisu svi vitamini jednako osjetljivi na temperaturu. Neki vitamini, poput vitamina C, termicki su osjetljivi, pa je npr. narancu i papriku svakako najbolje jesti sirovu. Medutim, nisu svi vitamini jednako osjetljivi na temperaturu, a kuhanjem se cak i povecava apsorpcija nekih tvari: kuhana rajcica sjajan je izvor likopena. Svakako treba paziti na to da se hrana ne prekuha te rabiti zdrave kuharske tehnike.
Margarin je zdraviji od maslaca
Maslac sadrži zasicene masnoce životinjskog porijekla i, ako ga se jede puno, može povecati LDL kolesterol. Medutim, klasicni margarin može biti još gori, jer sadrži tzv. transmasnoce koje ne samo da podižu 'zlocesti' kolesterol (LDL), nego i snižavaju onaj dobri (HDL). Srecom, i hrvatski proizvodaci slijede trend korištenja modernih tehnologija zgušnjavanja biljnih masti, koje rezultiraju zdravim margarinom s minimalnom kolicinom ili potpuno bez transmasnoca.
S godinama se debljamo zbog sporijeg metabolizma
Ovo je djelomicno tocno, jer se metabolizam nakon cetrdesete zaista usporava, ali tek 2-3% po desetljecu života. Poštujuci razlike medu individuama, znanstvenici tvrde da ni u najdrasticnijim slucajevima usporenje nikako ne može biti brže od 5% po desetljecu. No, to nije razlog za debljanje, jer debljamo se samo kad više jedemo nego trošimo. Dakle, treba jesti prema stvarnim potrebama, a ako vam je to problem, više se krecite, vježbajte, fizicki radite.
Meso uzrokuje rak
Neki znanstveni krugovi pokušali su povezati kulture u kojima se cesto jede hrana s roštilja s povecanim rizikom od raka. Prepeceno meso treba izbjegavati iz puno razloga, ali ne postoji nijedno istraživanje koje je dokazalo da bi cak velike kolicine zagorenog mesa pojedene tijekom života imale ikakve veze s rakom.
Umjerene kolicine mesa nužne su i zdrave
Ipak, o mesu bi se mogle reci neke druge cinjenice: da se stoka danas uzgaja na nacin koji je dvojben i u zdravstvenom i u etickom smislu, da se pretjeruje s hormonima i antibioticima... No, rješenje je u okretanju ka ekološki i zdravstveno prihvatljivijim nacinima uzgoja, a ne u odricanju od mesa. Umjerene kolicine mesa su nužne i zdrave.
Nutricionisti preporucuju cak devet porcija voca i povrca, no to nije puno: osnovna zabluda je u tome da porcija nije isto što i obrok. Da biste bolje shvatili, dajemo primjer 8-9 porcija rasporedenih u 3-4 dnevna obroka: ? šalice bobicastog voca za dorucak, 1 šalica vocnog soka za užinu, 2 šalice salate od razlicitog povrca za rucak, te za veceru vocna salata ili svježe voce u kolicini 1 šalice te 1 šalica povrca kuhanog na pari.Uz nešto žitarica, mlijecnih proizvoda, mesa ili ribe te priloga poput riže, tjestenine i kruha, eto cjelodnevne zdrave prehrane za koju se ne može reci da je preobilna. Dakle, nije nemoguce, nego je cak prilicno jednostavno dnevno pojesti najmanje pet porcija voca i povrca. Još više cete uciniti za zdravlje, ako tijekom dana birate voce i povrce u što više razlicitih boja, jer to jamci vecu raznovrsnost nutrijenata.