Besida je bila jača od konopa, sve se držalo u šekreten

73. obljetnica odlaska u partizane u Rušnjaku
73. obljetnica odlaska u partizane u Rušnjaku

Susretom antifašističkih boraca i građana, u šumi Rušnjak pokraj Baderne u nedjelju je svečano obilježena 73. obljetnica prvog organiziranog odlaska 69 dobrovoljaca-partizana (tzv. "rušnjakovaca") u Gorski kotar i Liku.

- Danas iskazujemo odanost ljudima koji su željeli bolji život i koji su se za opće dobro znali izboriti. Danas iskazujemo svima da je njihov duh naša inspiracija, kazao je porečki gradonačelnik Edi Štifanić dodavši da Rušnjak nije samo legendarno mjesto NOB-a, već i "simbol stoljetne borbe Istrijana za pripojenjem Hrvatskoj". "Istra je bila, ostala i biti će antifašistička regija, baš kao i tada, i danas svakodnevno živimo vrijednosti antifašizma. Naša Istra primjer je snage i hrabrosti u jačanju multikulturalnosti, prava nacionalnih zajednica, i obrane svoje povijesti, jezika i kulture. Mi ne dopuštamo da se antifašizam blati", kazao je istarski župan Valter Flego te upozorio na "one koji sve glasnije šire govor mržnje nazivajući ga patriotizmom".

- Legendarni Rušnjak posjećujemo godinama zadnje nedilje u žetvenjaku da se podsjetimo onih koji su odovuda pošli udriti temelje naše povijesti, u borbu protiv fašističkog velikog zla, kazao je potpredsjednik SABA-e Poreč Arduino Matošević podsjetivši na predvodnike ustanika Joakima Rakovca i Jožu Šurana. "Besida je bila jača od konopa, sve se držalo u šekreten, tako da ni karabinjeri u Baderni i Sveten Lovreču bez obzira na jaku aktivnost nisu mogli niš otkriti. U široj akciji odlaska u partizane svakako se moramo podsjetiti i ostalih drugova iz Komunističke partije: braću Drndić iz Karojbe, Marija Špilera iz Rijeke, Božu Kalčića iz Srbinjaka; koji su po zadatku Partije na terenu sve to organizirali. Neću opisivat čitav put grupe, već samo jedan citat pokojnog Dušana Rakovca kad su došli u Brgudac: Selo malo pod vrhon puno ljudi. Svi su kantali, veselili se i učinilo mi se kako da više nisan pod Talijon".

- Danas neke grupe branitelja, dijelom i politički organizirane, sebi su uzele za pravo da budu iznad zakona i ustava Republike Hrvatske. Šatorima, zaustavljanjem prometa, prijetnjama, posebno plinskim bocama otvoreno iskazuju svu svoju bahatost krajnjeg desnog ustaštva. Očekujemo da će institucije naše države započeti konkretnije primjenjivati svoje zakonske ovlasti i pozvati ih na odgovornost. Branitelji trebaju biti uzor, a ne nosioci prijetnji i zla. Još su si uzeli za pravo da se prezentiraju kao predstavnici svih branitelja što je krajnje neprihvatljivo, kazao je predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Poreštine Miro Sošić. "Rakovac je znao kazati da se sloboda ne kupuje na sajmu, nju se ne kupuje, za nju se moramo sami izboriti i bogami su se borili i izborili", kazao je predsjednik porečke organizacije boraca i antifašista Božo Štifanić.

- Rušnjak nije slučajno u pažnji široke javnosti Istre, ono je mjesto iz kojega možemo slati iskrene poruke, jer su ljudi koji su se ovdje okupili u tim davnim danima iskreno su vjerovali u čast, poštenje i ljudsko dostojanstvo, kazao je predsjednik istarske boračke organizacije Tomislav Ravnić naglasivši da je ulogu boračkih organizacija da štite dignitet i dostojanstvo povijesti i velikih žrtava bez kojih danas hrvatske države ne bi bilo, a još manje Istre u njoj. "U današnjem društvu je prisutna jedna destrukcija, jedna moralna nesnošljivost koja zagađuje naš prostor", kazao je da je Hrvatska svrstana u europski vrh po rastu neofašizma preko čega se ne može preći. Uzroke tome nalazi u nacionalpopulizmu koji otvara vrata fašizmu, ali i u nacionalističkoj državnoj televiziji koju bi trebalo započeti bojkotirati. Naglasio je da istarski antifašizam počiva na "drugarskoj convivenzi i fratelanzi" istarskih Hrvata, Talijana, ali i drugih naroda koji ovdje žive, te da je ona temelj smirivanja strasti na hrvatskoj zapadnoj granici. Najveći pljesak dobio je najmiliji gost koji je po četvrti puta došao na Rušnjak bivši predsjednik Stjepan Mesić.

- Danas nas pokušavaju uvjeriti kako je antifašizam nastao isključivo kao reakcija na Musolinijev fašizam i Hitlerov nacizam, pa je dakle to povijesna kategorija. Po tim mudracima od kojih neki nažalost spadaju i u akademsku zajednicu nema ničega što bi odgovaralo fašizmu i nacizmu, pa je antifašizam navodno prevladan i nepotreban. Koliko samo gluposti i zle namjere. Antifašizam kakvog znamo iz 2. svjetskog rata bio je reakcija na fašizam i nacizam, ali antifašizam je mnogo više od toga, skup vrijednosti, ideala, načela, svjetonazor koji ne može biti vremenski ograničen, kazao je Mesić napomenuvši da su mnogim krajevima Europe budi fašizam, pa je i zbog toga antifašizam, kao ljudsko civilizacijsko opredjeljenje nužan. "Biti antifašist znači boriti se za slobodu i jednakopravnost svih ljudi, ali i država, za uzajamnu toleranciju, protiv porobljavanja i diskriminacije bilo koje vrste", kazao je Mesić dodavši da je NOB predvodila Komunistička partija na čelu s Josipom Brozom Titom, jedinim ranjenim vojskovođom u tom ratu. Osvrnuo se i na nedavne događaje na obilježavanju ustanka u Srbu. "Skupina povijesnih revizionista, moram reći ništarija, koja je došla s ustaškim znakovima režati na najsvjetlije tradicije naše borbe oni se nikad neće zapitati zašto se ljudi dižu na ustanak. Tisuće ljudi je poklano i pobijeno prije toga, ljudi se organiziraju, ali na čelo staje Komunistička partija. Nije nikakav to četnički ustanak bio. Istina bilo je na nekoliko mjesta događaja koje nitko ne odobrava, kao u selu Boričevcu, ali to ne daje pravo filoustašama da čitav NOB, sve one časne borce da ih pretvara u ratne gubitnike i to nećemo tolerirati", zaključio je Mesić.

Na obilježavanju obljetnice također se moglo vidjeti jednog od posljednjih živih rušnjakovaca Rudija Pastorčića, potomka Joakima Rakovca Živka Rakovca, admirala u mirovini Martina Matoševića, rovinjskog gradonačelnika Giovannija Sponzu, predsjednika porečkog gradskog vijeća Adriana Jakusa… Posjetitelje je zabavljala limena glazba i folklorno društvo KUD-a Matko Laginja iz Svetog Lovreča, te pučki glazbenici Darko Jakus i Lučano Kliman, a nakon zabavnog dijela uslijedio je ručak, kuhani grah, u hladovini hrastova. (Napisao i snimio Anđelo DAGOSTIN)


Podijeli: Facebook Twiter