Berba lavande na mirisnim poljima Krnjalože

(Z. STRAHINJA)
(Z. STRAHINJA)

Još dok se prekjučer popodne termometar na autu nećkao između 32 i 33 stupnja, na jednoj od starijih i većih plantaži lavande u Krnjaloži, zapravo
lavandina, sve se već prašilo od berbe. Među bumbarima, skakavcima, paukovim i bogomoljkama, i okupani sitnom prašinom lavandinog cvijeta i njegovom opijajućom aromom, zetovi i unuci Petra Mirkovića, zvanog Pjero, već treći dan sakupljaju vrijedan urod i odvoze ga na preradu kojom dobivaju skupocjeno ulje.
Lavandi treba sunca, a nakon kiša imali smo dosta sunčanih razdoblja. Sigurno će biti više od 50 posto bolji urod u odnosu na lani. Od 17.000 busena lavande očekujemo sto litara ulja, kaže Mirković, pater familias i "nadzornik" radova na dva ekološki uzgojena hektara lavande. Sve će to skupocjeno i vrijedno ulje lavandina ili budrovke završiti za kozmetiku i aromaterapiju.

I vjerojatno baš zbog tog blagotvornog djelovanja lavande na tijelo i um, a sasvim sigurno zbog uigranog obiteljskog tima, posao se na mirisnom polju
zasađenom prije devet godina odrađuje uhodano, bez stresa, u dobroj atmosferi i vrlo brzo. Koriste se trimerima za živicu, prilagođenih u kućnoj radinosti ekološkog OPG-a Stipančić upravo za rezanje lavande. Odrezane stabljike sa cvijetovima spretnim se potezom motornim trimerom bacaju u tende koje se, nakon što se napune, podižu na traktor. I tako red po red, prikolica po prikolica?

- Beremo već treći dana, dnevno napunimo dvije prikolice traktora i koliko uberemo toliko se taj dana destilira. Godinama unazad radilo se sa srpovima, a ovaj izum pokazao se daleko funkcionalnijim. Kombajn ili priključci za traktor su jednostavno preskupi. Dnevni posao odradi šest nas, a nekada, kada smo radili sa srpovima, za to nam je trebalo 30 osoba, kaže Marjan Stipančić, Pjerov zet.
Berba će sveukupno trajati desetak dana. Za to vrijeme u smiraj dana obilaze ih i prijatelji sa djecom, jer berba je pravi doživljaj, ali i terapija za dušu i tijelo nakon napornog radno dana u nekom uredu. A posebno kada um zna da se radi o ekološki uzgojenom polju, uz koje se nalaze košnice sa pčelama. S druge strane nasada, gdje puca pogled prema moru, Barbarigi i baljanskoj obali, nalaze se ulike, također ekološki uzgojene.

Lavanda se bere kada joj otpadnu latica cvijeta - tada ima najviše ulja. Lani je bila loša godina, a ove godine ima je dosta i dobre je kvalitete. Baš sam zadovoljan, pogledaj kako je lijepa, pokazuje busen Stipančić dok na traktorskoj prikolici čekamo ukrcaj još jedne ture. Stabljike se prilikom branja režu na 15-ak centimetra ispod cvijeta, a pred destileriju se odstranjuje ostatak stabljike. Odlična kvaliteta ulja vjerojatno će se odraziti i na njegovu cijenu za krajnjeg korisnika. Sreća je što krajnji kupac ipak kupuje male količine, najčešće pakirano u bočice od 10 mililitra.

- Nešto ulja prodajemo velikim distributerima, nešto sami pakiramo i prodajemo u boćicama, a najviše ide u proizvode našeg OPG-a - sapune, ulje za masažu, osvježivače, soli za kupanje, kreme i ostalo, objašnjava Stipančić. Vijek trajanja grma lavande je oko 20 godina, no neke dijelove nasada treba i obnoviti. Stipančić pokazuje u nastavku polja nove površine pripremljene za širenje plantaže.

- Po zimi se odreže busen što niže, ali da ostane zelen, tako da se ne odrveni. Pognoji se i to je to. Lavanda nije zahtjeva biljka, a najviše je posla oko berbe. Ali općenito je teško naći radnu snagu za poljoprivredu. Zemlja je jako nisko! Zato se pokrpamo familijarno, zaključuje Stipančić, prihvaćajući na
traktorskoj prikolici novu "pošiljku" koju su obrali vrijedni članovi familije. Brzo, a opet bez žurbe. Umireno i relaksirano. (Z. STRAHINJA)


 


Podijeli: Facebook Twiter