Benzin i dizel opet mijenjaju cijene. Nakon prošlotjednog pojeftinjenja, od utorka u ponoć na crpkama možemo očekivati skuplje gorivo. Nakon sedam tjedana pada cijene, motorni benzini poskupljuju za 29 lipa po litri, dok će dizelska goriva biti skuplja za 34 lipe po litri. U Ministarstvu gospodarstva prognoziraju kako je uzrok poskupljenja porast cijene nafte na Mediteranu između sedam i deset posto, te porast tečaja američkog dolara za 1,4 posto.
Državni džep
Iako naftni stručnjaci ističu kako u našim prilikama cijenu benzina, dizela, lož ulja i drugih derivata ne određuje samo cijena barela nafte na regionalnom i svjetskom tržištu, u javnosti se često zanemaruje kako su presudni faktor cijene zapravo davanja državi, odnosno državnim tvrtkama poput Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta.
U Ministarstvu gospodarstva objašnjavaju kako se cijene određuju slobodno, dok su trošarine kao njihov sastavni dio u nadležnosti Ministarstva financija. "Prodavači mogu sami odrediti cijene i na 15 kuna po litri, ako smatraju da će im to donijeti zaradu. Mi ćemo se u formiranje cijena umiješati jedino ako dođe do velikih poremećaja na tržištu," objašnjava Tomislav Cerovec, glasnogovornik Ministarstva gospodarstva.
Odredbe Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata predviđaju da se cijene utvrđuju sukladno tržišnim uvjetima. U njihov izračun ulaze cijena naftne na mediteranskom tržištu, tečaj kune, premija energetskog subjekta, financiranje Agencije za obavezne zalihe nafte, kao i naknade i porezi o kojima brigu vodi Ministarstvo financija.
Iz litre benzina, 20 lipa ide za financiranje Agencije za obavezne zalihe te za naknadu za biogorivo. Još 60 lipa odlazi za troškove Hrvatskih cesta, čemu valja pridodati novih 60 lipa izdvajanje za Hrvatske autoceste.
PDV na trošarine
Po litri se naplaćuje i 1,65 kuna trošarina, na koje se naplaćuje 25 posto PDV-a. Na krajnju cijenu goriva, naravno, utječe i PDV na proizvodnu cijenu od 25 posto. S obzirom na takvu strukturu cijene jedne litre goriva, nije neobično da se na hrvatskom tržištu premalo i prekasno osjete pomaci na globalnom tržištu nafte i naftnih derivata.
Zbog velikih obaveznih davanja iz svake litre benzina u državnu blagajnu, koja iznose tri i pol kune po litri, naftne kompanije i nemaju previše prostora za zaradu. Zanimljivo je kako i toliki doprinos nije dovoljan za uspješno punjenje državne blagajne.
Kako su izračunali Petar Sopek i Ivan Škoc, analitičari Instituta za javne financije, na svaku kunu jeftinijega goriva država gubi osam lipa proračunskih prihoda. Gubitak građana preko "tankiranja" goriva u osobne automobile i "usputnog" namirivanja troškova države nemoguće je izračunati. (D. GRAKALIĆ)