Slabo je poznato da je brojač prijeđenih kilometara i brzinomjer, preteču današnjih tahografa i taksimetra, izumio Istranin Josip Belušić (Giuseppe Bellussich). Rođen je 1847. na Labinštini u selu Županići kod Sv. Martina na Labinštini. Otac mu se zvao Marin, a majka Katarina Rusich.
Školovao se u Pazinu, vjerojatno kod svećenika, koji su prvi uočili njegov talent za prirodne znanosti. Franjevci su ondje u svom u samostanu imali javnu pučku školu od 1781. do 1834., a od 1836. do 1873. i gimnaziju na njemačkom jeziku.
Nakon studija, 1875. zaposlio se u Carskoj i kraljevskoj učiteljskoj školi u Kopru, gdje je radio do 1900. godine.
U svibnju 1889. na Svjetskoj izložbi u Parizu oči posjetitelja bile su prvenstveno uprte u Eiffelov toranj, glavnu atrakciju, ali nezapažen nije bio ni Belušićev izum - prvotno mu je nadjenuo ime velocimetar, a potom ga preimenovao u Controllore Automatico per Vetture.
Vjerojatno ga je konstruirao 1888., jer tršćanska Naša sloga 7. veljače 1889. piše o novom izumu profesora Belušića, koji je zaštitio pri tijelima Austrougarske Monarhije, pretkazujući mu blistavu budućnost: "Malen je to aparat koji, kao vjeran sluga, kontrolira svaki korak što ga učini kočijaš s povjerenim mu konjima i kočijom, u odsutnosti gospodara. Ovaj ti stroj elektrikom točno bilježi da li kočija stoji ili se kreće i kojom brzinom se kreće; kad se je počela gibati i kad se je zaustavila. Osim toga bilježi da li se je kočija prazna kretala ili je bila u njoj koja osoba; kaže nadalje također koliko je osoba bilo, u koje je vrijeme pojedina osoba u kočiju stupila ili iz kočija izašla; dakle, koliko se je minuta pojedina osoba u kočiji vozila". Novine ističu nadu da će se uređaj munjevitom brzinom proširiti cijelome svijetu, a s njime i ime njegova autora.
Posljednjeg dana veljače 1889. Naša sloga opet izvještava o Belušićevom izumu, sada o prvom pokusu s velocimetrom na relaciji Trst – Sv. Bartol – Trst. Novinari su bili ushićeni točnošću uređaja koji je na papiru okrugla formata zabilježio sve radnje koje je kočija učinila. (priredio Robert BURŠIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU