Novi dokumentarni film: "Bela karta - črno slovo" prikazan je premijerno u Roču. Riječ je o polusatnom filmu koji pobliže govori o glagoljici, glagoljašima i glagoljskoj baštini na buzetskom području, a poglavito o ročkoj Glagoljskoj tiskari "Juri žakan". Autor scenarija i teksta je Frane Paro, suradnici su Josip Bratulić, Vladimir Pernić i Mirjana Pavletić, a snimatelj i montažer Žarko Nikin. Tehnički suradnici su Bruno Krajcar, Danilo Majcan i David Ivić, obradu potpisuje Nikin elektronika d.o.o. Zagreb, produkciju Katedra Čakavskog sabora Roč, a pokrovitelj projekta je Grad Buzet.
Dugogodišnji projekt
- Objavljivanjem dokumentarnoga filma, a uskoro, nadamo se, i knjige o Glagoljskoj tiskari "Juri žakan", zaokružit će se dugogodišnji projekt započet još 2000. godine, u čast Gutenbergu, izumitelju tiskarstva (u povodu 600. obljetnice njegova rođenja), s namjerom da se upravo u Roču osmisli i realizira edukativna radionica kao svojevrsni laboratorij u kojemu će se učenicima i studentima te drugim zainteresiranim posjetiteljima moći "in vivo" osvijetliti i prezentirati tema ranoga tiskarstva, postupak tiskanja prvih knjiga, poglavito inkunabula, među kojima ističemo naš hrvatski prvotisak, Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, objavljivanje kojega je najavio upravo ročki glagoljaš žakan Juri u svome čuvenom zapisu "Vita, vita..." u rukopisnom Misalu kneza Novaka 1482. godine, izjavila je predsjednica Katedre Čakavskog sabora Roč Mirjana Pavletić.
Ovaj film, rekla je Pavletić, još je jedna od edukativnih karika u lancu kojega u ročkoj tiskari čine: drvena knjigotiskarska ručna preša (pritiskalnica) - replika Gutenbergova tiskarskog stroja, razni tiskarski alati i pomagala (boje, valjci, tamponi, kameni utezi...), regal s pomičnim glagoljskim olovnim slovima, okviri i alati za pripremu tiskovnih formi (sloga), linorezi, logotipi i pečati tiskare, pomagala za ručnu izradu papira, edukativna izložba plakata (o izradi papira, pergamenta, lijevanju tiskarskih slova) te razni tiskani materijali (grafike, brošure, flajeri, bookmarkeri...) i knjige.
- Novi segment projekta kojega pripremamo u suradnji s profesorom Franom Parom, našim stalnim suradnikom, ekspertom za tipografiju i rano tiskarstvo, bit će atraktivno opremljena knjiga koja će tekstualno i likovno prezentirati, tematizirati, ali dodatnom faktografijom i proširiti te zaokružiti priču o ročkoj tiskari, najavila je Pavletić.
Nakon nekoliko uvodnih sekvenci panorame Roča, film "Bela karta - črno slovo" usredotočuje se na tiskarsku prešu. Zbog neprijeporne uloge žakna Jurja u stvaranju prve štampane hrvatskoglagoljske knjige - Misala po zakonu rimskoga dvora - Katedra Čakavskog sabora Roč odlučila je naime 2000. godine ročkome žaknu i prvoj hrvatskoj štampanoj knjizi podići neobični spomenik - rekonstruirati glagoljsku tiskaru i dati joj ime Jurij žakan. Nacrte za izradu tiskarskog tijeska izradio je profesor Frane Paro, akademski slikar grafičar iz Zagreba. Prešu je izradio majstor Anton Rabak u Pazinu.
Prema ilustracijama i drvorezima iz 16. i 17. st., Paro je rekonstruirao izgled knjigotiskarske preše kakva se pouzdano koristila u razdoblju ranog tiskarstva, odnosno u prvih 350 godina štamparstva - od prvog tiskarskog tijeska koji je izradio Johannes Gutenberg 1440. godine, pa sve do 1850., do izuma rotacijskog načina otiskivanja, do konstrukcije tiskarskih strojeva u kojima je Gutenbergov vertikalni tlak bio zamijenjen "kotrljajućim" tlakom. Ravnu tiskovnu ploču zamijenilo se valjkom ili "cilindrom". S odgovarajućim tlakom i kotrljanjem preko papira položenog na obojena slova, valjak je proizvodio otisnuti list buduće knjige. Tiskarski strojevi tog tipa općenito su se nazivali cilindarskim ili rotacijskim mašinama.
Potraga za slovima
Dokumentarnim filmom obuhvaćena je i potraga za glagoljskim slovima kojima je upotpunjen "inventar" Glagoljske tiskare "Juri žakan". Strpljivim pretraživanjem tipografskih arhiva dostupnih na svjetskoj informatičkoj mreži, profesor Frane Paro, ujedno i autor promotivnog materijala Glagoljske tiskare: ilustracija, letaka, postera, kataloga, ušao je u trag olovnim glagoljskim slovima u tiskari Offizin Parnasia u selu Vättis stisnutom uz alpsku rječicu Taminu 30 kilometara od Bad Ragaza u Švicarskoj. Upravo se u to švicarsko selo u svibnju 2012. uputila iz Roča mala ekspedicija preuzeti 20 kilograma olovnih glagoljskih slova. Profesor Paro ručno je u Roču složio i za štampanje pripremio četiri odlomka iz hrvatskoglagoljskog prvotiska iz 1483. godine: Milosrđe i dobrohotnost (iz Besjede na Gori), Svadba u Kani, Preljubnica i Hvalospjev ljubavi. (Napisala i snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)