Udvornicko pismo Ive Sanadera predsjedniku SAD-a Georgeu W. Bushu nakon hvatanja Sadama Huseina, zahtjev za hitnu pomoc Hrvatskoj zbog katastrofalnih požara, ocjena da je Luka Bebic prijateljskije lice Sabora prema svijetu nego što je to bio Vladimir Šeks - tek je mali dio onoga što sadrže 1.152 depeše upucene iz americkog veleposlanstva u Zagrebu u State Department, a koje je objavio WikiLeaks.
Sadržaj depeša nije ni eksplozivan ni senzacionalan, uostalom medu objavljenim depešama nema ni jedne tajne depeše, a mnoge sadrže izvještaje o javnim zbivanjima.
Sanader, kao predsjednik HDZ-a i mandatar za sastav Vlade, poslao je 14. prosinca 2003. pismo predsjedniku Bushu "ushicen viješcu o hvatanju Sadama Huseina, s najvecim zadovoljstvom Vam cestitam na ovom uspjehu". U pismu Sanader nije zaboravio napomenuti da je Bushevo velicanstveno vodenje svjetske zajednice u borbi protiv terorizma "inspiracija za sve nas". Tašti Sanader nije zaboravio pohvaliti sebe pa je Busha upozorio na svoj komentar objavljen u ožujku 2003. u Wall Street Journalu u kojem je naveo da zlo nije metafizicka apstrakcija.
Vanjska politika
Americki su diplomati bilježili i razilaženja u vanjskoj politici izmedu predsjednika Stjepana Mesica i Sanaderove Vlade. Uoci posjeta Hatamija Zagrebu u ožujku 2005. ocijenjeno je da Vlada ne uspijeva koordinirati vanjsku politiku s Mesicem i "vidljivo je nervozna zbog posjeta Hatamija i strahuje da bi taj posjet mogao uvrijediti zapadne sile". Americki diplomati zakljucili su da Mesic vidi Hrvatsku kao nasljednicu Titove politike nesvrstanosti i zato putuje u Iran, Libiju ili Siriju, ali ti odnosi su zasnovani na kulturnoj i ekonomskoj suradnji.
Predsjednik Sabora Bebic zasigurno ce biti zadovoljan kad procita što je veleposlanik Robert Bradtke izvijestio o njemu malo nakon što je Bebic preuzeo dužnost predsjednika parlamenta u sijecnju 2008. U Bebicevim rijecima vjerno odjekuje Sanader, Bebic je snažan covjek HDZ-a, kao i njegov prethodnik na mjestu predsjednika Sabora Šeks, ali Bebic "predstavlja mnogo bolje i prijateljskije lice Sabora prema svijetu", a Bradtke vjeruje "da ce naša suradnja sa Saborom biti mnogo produktivnija pod Bebicem".
U kolovozu 2007. Bradtke je zatražio da se preko USAID-a hitno pomogne Hrvatskoj s 50.000 dolara zbog katastrofalnih požara da bi se odmah pribavila odgovarajuca oprema koje posebno u podrucju Dubrovnika nema dovoljno. "Hrvatska je pouzdan saveznik i u našem je interesu da joj pomognemo", pisao je Bradtke.
Pricaonica i ništa novog
Americki su se diplomati osvrnuli i na Energetski summit zemalja Jugoistocne Europe kojega je organizirao Mesic a na kojemu je bio i ruski predsjednik Vladimir Putin u lipnju 2007. Summit je zapravo ocijenjen neuspješnim, gotovo kao pricaonica bez ikakvih bitnih novosti, a dojam je Amerikanaca da je razlog za održavanje summita bio Putinov dolazak u Zagreb.
Hrvatsko-slovenski granicni spor eskalirao je uoci slovenskih parlamentarnih izbora u listopadu 2004. Veleposlanstvo SAD-a izvješcuje State Department da se Hrvatska boji da ce tu politizaciju Slovenija koristiti kao clanica EU-a protiv Hrvatske koja je išcekivala datum pocetka pregovora, a što je bilo moguce stopirati jednim glasom protiv medu clanicama Unije. "Predizborno politiziranje može objasniti oštre izjave i provokacije s obje strane, ali ozbiljno pitanje slovenskog doživljavanja sebe same kao pomorske države i hrvatski kompleks manje vrijednosti prema Sloveniji održava granicni problem živim od neovisnosti i nastavit ce se i nakon slovenskih izbora 3. listopada", pisali su americki izvori. (Tihomir PONOŠ/NL)