Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju 1,2 posto na godišnjoj razini, što je veći pad nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo, a oporavak gospodarstva ne očekuje se ni u ovoj godini.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom kvartalu prošle godine pao 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je deveto tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.
To je veći pad nego u trećem tromjesečju, kada je BDP skliznuo 0,6 posto, i veći nego što se očekivalo.
Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo palo za 1 posto na godišnjoj razini. Pritom su svi očekivali pad, i to između 0,6 i 1,2 posto.
"Na kraju, kao i na početku godine gospodarska aktivnost ovisi dominantno o domaćim čimbenicima, a kako je još prerano govoriti o njihovom oporavku, pad BDP-a u četvrtom lanjskom tromjesečju bio je veći nego u trećem", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Detaljnije izvješće o kretanju komponenti BDP-a bit će objavljeno u ožujku, no Šantić procjenjuje da bi osobna potrošnja u odnosu na prijašnja tromjesečja mogla zabilježiti blagi pad, kao i državna potrošnja, što sugeriraju kretanja u sektoru maloprodaje i rashoda središnje države.
Negativan doprinos očekuje i od neto izvoza, dok bi kapitalne investicije u četvrtom kvartalu mogle zabilježiti blagi rast, no nedovoljan da se promjeni ukupna slika u domaćem gospodarstvu.
Grčić: Očekivanja Vlade bila veća, ali Hrvatsku cijelo vrijeme prate problemi
"Još uvijek neslužbene procjene za 2013. govore da je sve bilo u okvirima očekivanoga. Pad za 1,2 posto u četvrtom kvartalu možda je nešto lošiji od onoga koji su prognozirali analitičari", rekao je Grčić novinarima u Vladi.
Dodao je da je privatni sektor očito opet zakazao, jer je država ponovila investicijski plan iz 2012., te naglasio da se Vlada nizom mjera trudi pokrenuti privatne investicije bez kojih nema gospodarskog rasta.
Grčić smatra da blagi oporavak industrijske proizvodnje u zadnjem kvartalu prošle godine može biti dobar znak za ovu godinu.
"Ima naznaka optimizma za 2014., ali teško je očekivati rast ako za više od dva postotna poena smanjujemo javnu potrošnju, koja je u 2013. jedina doprinosila BDP-u", kazao je Grčić.
Podsjetio je da je Hrvatska ušla u proceduru prekomjernog deficita, koja će državne rashode srezati za gotovo 8 milijardi kuna, što znači isto toliko manju agregatnu potražnju, a onda i manje šanse za gospodarski oporavak.
"Računamo nešto s oporavkom Europe i izvoza. Ako bi zajedno s tim privatni sektor krenuo u investicije, mogao bi donekle neutralizirati manju javnu potrošnju", kazao je Grčić.
Na opasku da je sve do polovice 2013. obećavao promjenu trendova, Grčić je odgovorio kako se oporavak trendova vidi iz usporavanja pada.
"Ono što je na kraju 2012. bio pad od 2,2 posto, sada je 1,2 posto, a ono što je lani bilo minus 1,9 posto, sada je minus 1 posto. Taj je trend lagan, ali oporavak se vidi", tumači potpredsjednik Vlade.
Priznao je da su očekivanja Vlade bila veća, ali i naglasio da su Hrvatsku cijelo vrijeme pratili problemi. Turistička sezona i industrijska proizvodnja bile su jedine komponente agregatne potražnje koje su rasle, dok su sve ostale padale.
Na pitanje hoće li se skorašnjim rebalansom proračuna smanjiti rodiljne naknade, odgovorio je kako misli da smanjivanje tih naknada nije planirano.
Potvrdio je da se razgovara o vraćanju zdravstvenog doprinosa s 13 na 15 posto, te da to ne bi bila mjera samo za jednu godinu, nego stalna mjera "u smjeru zatvaranja rupe u proračunu zdravstva".
Saborska oporba: Pad BDP-a je očekivan
Neslužbeni podatci o padu BDP-a u 2013. nisu iznenadili saborsku oporbu, koja tumači da se radi o posljedicama izostanka reformi, a bolje rezultate ne očekuje ni u ovoj godini.
"Građani, nažalost, mogu očekivati nastavak recesije, koja u Hrvatskoj vlada već deveti kvartal zaredom i oni postaju žrtve eksperimenata nesposobne vlasti koja nikoga ne sluša", komentirao je laburist Dragutin Lesar podatke o padu BDP-a za 1 posto u 2013. i 1,2 posto u posljednjem kvartalu prošle godine.
Vladu je optužio da "uporno forsira ekonomski model koji se već devet kvartala pokazuje kao potpuno neuspješan i uvodi nove eksperimente, kao u zdravstvenom sustavu kojega su u potpunosti uništili, da bi sad došli do onoga na što ih se cijelo vrijeme upozoravalo".
"Nesposobni su, autistični jer ništa ne čuju i jedina šansa je da im se veli - ljudi, ovo vam je posljednje upozorenje, okupite stručnjake i dajte im da upravljaju ekonomijom jer to doista ne znate", dodao je Lesar.
Pad BDP-a očekivan je i za Ivana Šukera (HDZ), koji podsjeća da je Vlada kod donošenja proračuna za 2013. ignorirala upozorenja da se radi o lošim makroekonomskim procjenama.
"Nama to uopće nije nešto neočekivano, mi o tom iznosu govorimo praktički već preko godinu dana i, nažalost, dogodilo se ono što smo predviđali", rekao je Šuker.
Upozorio je da će loši pokazatelji s kraja 2013. utjecati na ovogodišnji proračun, koji je rađen na lanjskoj projekciji rasta od 0,2 posto.
"Sad već imate jedan totalno krivi ulaz u 2014., krive pretpostavke, a to vam automatski tangira i 2015.", uvjeren je Šuker, koji tumači da su loši pokazatelji rezultat izostanka reformi i "nečinjenja vlade u protekle dvije godine".
"Kad pogledate točke dnevnog reda koje je ova Vlada predložila Saboru u protekla dva mjeseca, onda ćete vidjeti jedan nerad. Praktički nema niti jedne suvisle točke koja bi nam garantirala da će 2014. dati bolje rezultate", kazao je Šuker. Dodao je da rast u ovoj godini može biti jedino "posljedica inercije našeg okruženja, ali nikako nekakve suvisle politike ove Vlade". (Hina)