Sudeći po kretanjima najvažnijih gospodarskih pokazatelja, makroekonomisti procjenjuju da je u posljednjem lanjskom tromjesečju hrvatski bruto domaći proizvod pao deveti kvartal za redom, i to oštrije nego u prethodnom.
Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u četvrtom tromjesečju prošle godine, a šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo palo za 1 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to između 0,6 i 1,2 posto.
Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.
Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, u trećem lanjskom tromjesečju pad gospodarstva ponešto je usporen. Međutim, u četvrtom kvartalu pad BDP-a vjerojatno je ubrzan.
"U četvrtom tromjesečju očekujemo nešto snažniji pad BDP-a nego sredinom godine jer u promatranom razdoblju kretanje gospodarske aktivnosti ovisi dominantno o domaćim čimbenicima. Uz očekivani pad osobne i državne potrošnje te pogoršanje kretanja u robnoj razmjeni, blagi rast kapitalnih ulaganja neće moći imati vidljiviji pozitivni utjecaj na ukupno kretanje BDP-a", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
U prosincu, glavnom potrošačkom mjesecu u godini, promet u trgovini na malo pao je 1,2 posto na godišnjoj razini.
"Na tržištu rada došlo je do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća, odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka, pa osobna potrošnja i dalje bilježi pad", navodi jedan od makroekonomista.
"Dugotrajna recesija u potpunosti je iscrpila privatni segment gospodarstva, osobito realni, proizvodnju, koji ujedno prolazi proces zakašnjelog restrukturiranja važnih izvoznih sektora, kao što su brodogradnja i naftno-kemijska industrija te izlaska iz CEFTA-e, što je utjecalo i na smanjenje robnog izvoza", navode makroekonomisti.
Robni izvoz Hrvatske iznosio je lani oko 68 milijardi kuna, što je gotovo 6 posto manje nego prethodne godine, dok je uvoz istodobno pao za oko 2 posto.
U anketi Hine šest makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2014. oslabiti za 0,2 posto. Pritom njih četvero očekuje stagnaciju gospodarstva, a dvoje pad do najviše 0,7 posto.
"U ovoj godini očekujemo stagnaciju BDP-a, odnosno nultu stopu rasta. Blagi optimizam najviše potiče lagani oporavak Europske unije, dostignuta niska razina ukupne proizvodnje roba i usluga, odnosno niska baza, te očekivanja da će i nadolazeća turistička sezona biti uspješna. Istodobno na pesimizam utječu mjere suzbijanja prekomjernog deficita, stanje bankarskog sektora u kojem ne očekujemo značajniji rast kreditne aktivnosti te niska razina raspoloživih sredstava i sklonosti potrošnji do koje je dovela dugotrajna kriza", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Europska komisija, pak, očekuje umjereni rast od 0,5 posto, dok Europska banka za obnovu i razvoj prognozira rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 1 posto. Hrvatska je Vlada nedavno smanjila procjenu rasta domaćeg gospodarstva u ovoj godini s 1,3 na 0,2 posto. (Hina)