BDP i dalje pada

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Pad hrvatskog gospodarstva nastavio se i u prvom tromjesecju ove godine, i to jacim tempom nego što je Hrvatska tonula krajem 2010. godine. BDP je u prvom tromjesecju ove godine pao za 0,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prve su to procjene Hrvatskog zavoda za statistiku koje potvrduju ranije najave analiticara da ce, za razliku od vecine zemlja u regiji i Europskoj Uniji, hrvatsko gospodarstvo pasti za oko jedan posto.

Hrvatska je tako od kraja 2008. godine, kad je njezino gospodarstvo pocelo padati, zabilježila tek jedno tromjesecje blagog rasta od 0,2 posto i to u trecem kvartala prošle godine, što je bila posljedica turisticke sezone. Nakon toga je u zadnjem kvartalu 2010. godine gospodarstvo opet palo i to za 0,6 posto. Taj se trend i to pojacan nastavio i u prva tri mjeseca ove godine, a bio je ocekivan s obzirom na to da je u prvom tromjesecju industrijska proizvodnja za 4,9 posto manja nego lani, a izvoz je takoder zabilježio pad od 4,1 posto.

Europska unija u prvom kvartalu bilježili rast BDP-a od 2,5 posto, a tek rijetke zemlje, poput Grcke i Portugala bilježe pad BDP-a. Zemlje s kojima se može usporedivati Hrvatska, poput Slovacke, Ceške ili Madarske vec nekoliko kvartala zaredom imaju rast gospodarstva a slovacki je BDP u prvom kvartalu rastao po stopi od 3,6 posto.

Na to da ce se nastaviti negativni trendovi s kraja prošle godine upucivali su podaci iz realnog sektora, pad zaposlenosti, rast nezaposlenosti te realni pad neto placa, stoji u analizi Raiffeisen banke. Napominju i da nema oporavka u kreditiranju stanovništva pa je trgovina na malo zabilježila realan pad od 0,4 posto godišnje.

- Obujam gradevinskih radova i dalje pada, potvrdujuci da je gradevinska djelatnost još uvijek u dubokoj recesiji, ali i upucuje na zakljucak da ce i investicije nastaviti padati s obzirom da je gradevinski sektor prije krize generirao veliki dio investicija (oko 16 posto), isticu analiticari RBA.

U drugom bi se tromjesecju ipak mogao dogoditi blagi rast potaknut sezonskim zapošljavanjem i mogucim blagim rastom trgovine na malo, ali više stope rasta, oko 1,5 posto, ocekuju tek u drugoj polovici godine. Na razini cijele godine ocekuje se rast od jedan posto, ali se ni to nece dogoditi ako se odgode investicija i nastavi smanjivanje zaposlenosti. (Jagoda MARIC/NL)


Podijeli: Facebook Twiter