Jučer je na arheološkom lokalitetu bazilike sv. Marije Formoze prezentiran tijek radova na Projektu arheološkog parka sv. Marije Formoze, a koji se već godinama odvija uz financijsku potporu Ministarstva kulture, Arheološkog muzeja Istre i Grada Pule. Kako je pritom naveo Darko Komšo, ravnatelj AMI-ja, konačni cilj projekta je prezentirati cijelu baziliku u njenom punom sjaju, odnosno pokazati njenu monumentalnost i veličinu.
Uklonjeni austrijski temelji
Kako je pak novinarima pojasnio voditelj istraživanja Željko Ujičić, trenutno se radi na jugozapadnom dijelu bazilike. Nakon što su uklonjeni temelji i zidovi austrijskog zdanja koje se nalazilo uz austrijski hotel Zentral došlo se do drvenih pilona na kojima je ono bilo građeno, a ispod su pronađeni ostaci zida bazilike koji su gradnjom bili uništeni pa se sada radi na njihovoj rekonstrukciji. Iduće godine, naveo je Ujčić, radovi će se nastaviti prema kapelici, odnosno južnom i srednjem brodu.
Napomenuo je i da se projekt Arheološkog parka bazilike sastoji od tri dijela: istraživanja, zaštite i naposljetku prezentacije te se svake godine odradi po jedna dionica.
- Iako smo prema povijesnim izvorima znali povijesne tlocrte bazilike morali smo to provjeriti i na terenu. Tako samo znali da bi kut bazilike trebao biti ispod porušene austrijske zgrade do hotela Zentral i da je južni dio južnog broda uništen tom gradnjom, a to smo sada na terenu i potvrdili, naveo je Ujučić te pokazao kako su temelji austrijske zgrade bili građeni - na balvanima i drvenim gredama, kao u Veneciji.
Rekonstrukcija kuta bazilike
U sklopu iskapanja nađene su i brojne spolije (ostaci starih građevina koji su se koristili u gradnji novih zdanja), primjerice dijelovi antičkih stupova ugrađeni su u temelje i vrlo vrijedni dijelovi pilastra oltarne pregrade klesarski ukrašeni predromaničkim pleterom iz 8. i 9 stoljeća.
- Prve su dvije faze na ovom dijelu odrađene i sada je u tijeku dozidavanje, odnosno rekonstrukcija kuta bazilike i to tradicionalnim tehnikama, kao što se i nekada zidalo. To je jako važno da bi ocrtali prostornost i monumentalnost cijelog zdanja budući da se, kada se govori o ovom spomeniku, često misli samo na mauzolej koji je vidljiv, a ne cijelu baziliku koja je bila puno veća, naveo je Ujčić.
Zanimljivo je da je u tijeku istraživanja provjeren povijesni tlocrt bazilike, ali je bilo i iznenađenja. Tako je nađen i zid koji je nastavak bazilike, a koji nigdje nije ucrtan. Kako je naveo Ujčić, vjerojatno se radi o ulaznom trijemu ili atriju bazilike kao kod Eufrazijane u Poreču. Nažalost, zasad se ne može znati što je to točno budući da se temelji ulaza u baziliku nalaze ispod parkirališta i električnih vodova. (Borka PETROVIĆ, snimio Neven LAZAREVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU