- Pažljivo sam batatu izvadila iz zemlje kao da vadim tartuf, da ju ne bih oštetila, tim je riječima Eda Tutić iz buzetskog starog grada slikovito opisala svoje veselje kapitalnim primjerkom batate teškim ravnih 2,34 kilograma. Batate je posadila na njivi u Selcima drugu godinu zaredom i zadovoljna je ovogodišnjim urodom.
Nema veze s krumpirom
Od 50-ak sadnica dobila je više od sto kilograma ukusnog i zdravog korijena jer dio batate koji se koristi u prehrani je zapravo njegov zadebljali korijen.
Ipomoea batatas L. tropska je kultura s područja Južne Amerike koja pripada botaničkoj porodici slakova, a očito je dobro uspijeva i u "gostima". Mada je popularno nazivaju slatkim krumpirom, s krumpirom nema baš nikakve veze.
Batata se dosta uzgaja u Africi, Aziji i Americi, zadnjih desetak godina i u Hrvatskoj.
- Jako je jednostavan za uzgoj, treba ga samo posaditi i više nema nikakve brige oko njega, ne treba ga zalijevati niti okopavati, jedino što je ova godina bila sušna pa mi je čudno da je tako uspio. Volim ga jesti, zdraviji je od krumpira, povjerila nam je Eda Tutić, zadovoljna i stoga što korijen ove zdrave biljke jede i njen unuk 2,5 godišnji Brajan Tutić Sirotić.
Pun antioksidansa
Batata je veliki izvor minerala i vitamina pa tijelo opskrbljuje važnim antioksidansima. Najveća joj je vrijednost velika količina beta-karotena, samo 140 grama batate u potpunosti osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila. Ima vrlo niski glikemički indeks, praktički je bez masti i kolesterola, sadrži vrlo malo natrija i veliki je izvor dijetalnih vlakana. (Napisala i snimila G. ČALIĆ ŠVERKO)