Zanimalo ga je uspijeva li batat u sjevernoistarskom podneblju. Milan Zornada iz sela Rim kod Roca pokusno je posadio svega cetiri stabljike, a nemalo se iznenadio kada je samo od jedne dobio cak pet kilograma korijena batata. Ipomoea batatas L. višegodišnja je tropska kultura s podrucja Južne Amerike koja pripada botanickoj porodici slakova Convolvulaceae, a iako ga popularno nazivaju slatkim krumpirom s njime nema baš nikakve veze.
Ponosan na uspjeh svog eksperimenta, Zornada ce se pohvaliti da je najteži batat dosegao cak dva kilograma. "Cuo sam za batat i htio sam probati hoce li uspjeti na našem podrucju. Sadnice sam kupio na tržnici u Rijeci i posadio ih sredinom svibnja u vrtu. Dvije sadnice nisam dovoljno duboko posadio, jednu je prelomio vjetar, a drugu je nagrizao cvrcak, dok su se preostale dobro razvijale. Vrt sam prethodno pognojio kompostom od zecjeg gnoja, slojeva trave i otpadnog povrca što je ocito pogodovalo njegovom rastu. Nisam ga okopavao niti zalijevao. Batat je puzavac, kada pocne bujati raste po zemlji u svim smjerovima i do metra širine. Dobra je stvar što ga ne napadaju zlatice niti nikakve štetocine", kaže Zornada koji poljoprivredom bavi za vlastite potrebe.
Prvi ovogodišnji mraz oštetio je lišce pa je Zornada u "berbu" krenuo ranije nego što je planirao. "Poceo sam batat vaditi iz zemlje i nisam se mogao nacuditi. Izvadio sam jedan korijen od pola kilograma pa drugi još i teži, a potom i kapitalca velikog kao repa od gotovo dva kilograma, tocno 1.956 grama", rekao nam je ponosan.
Umirovljen s mjesta prometnika na željeznickoj stanici Roc, posljednjih godina predsjednik rocke podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske te k tome dugogodišnji clan KUD-a "Istarski željeznicar" Roc, Milan Zornada ove subote proslaviti ce 72 rodendan, a drage goste pocastit ce upravo batatom. Supruga Ana vec je isprobala recepte i svi su izvrsni. Batat je pripremila pecenog u rerni sa mesom i kuhanog sa maslinovom uljem. "Lišce je takoder jestivo, cak je bolje od blitve", rekla je.
Batat se dosta uzgaja u Africi, Aziji i Americi, odnedavna i u Europi. U Hrvatsko je uglavnom nepoznat. Prva komercijalna proizvodnja ovog povrca zapocela je prije nekoliko godine na poljoprivredno turistickom imanju PZ Ergela Višnjica kraj Slatine. Prema petogodišnjim istraživanjima može se uzgajati u kontinentalnom i mediteranskom dijelu, a jedna biljka daje i do tri kilograma korijena. Najveca vrijednost je u tom što sadrži veliku kolicina beta-karotena. Prakticki je bez masti i kolesterola, a zbog vrlo niskog glikemickog indeksa, batat je važan i za one koji imaju problema s povišenim šecerom.