Uvrštenje Ekomuzeja "Batana" u UNESCOV registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulture, koja se dogodila koncem prošlog mjeseca u Adis Abebi bila je povodom u utorak održane konferencije za novinare u gradskoj palači Rovinja. Riječ je naime, o fantastičnom uspjehu Rovinja koji je, kako se u više navrata moglo čuti, isključivo plod rada cjelokupne zajednice i brojnih dionika. Upravo riječ zajedništvo koje počiva na tradiciji i prijenosu kulturnih, povijesnih pa i životnih navika i običaja lokalne zajednice rezultiralo je time da je rovinjska i istarska baština postala i baštinom čitavog Svijeta.
Zaslužan Marino Budicin
O velikom uspjehu Rovinja na pressici su govorili brojni sudionici, od onih koji su pokrenuli projekt Batana i onih koji su učinili sve da se Ekomuzej nađe u Registru preko kulturnjaka i etnologa i šire zajednice, bez čije podrške to i ne bi bilo ostvarivo.
- Upis Ekomuzeja "Batana" u UNESCOV registar dokazuje da smo kao zajednica uspjeli u zaštiti našeg lokalnog kulturnog izričaja. Jer, vratimo li se na trenutak u povijest uvidjet ćemo da je mala brodica batana bila vezana za gotovo svaku rovinjsku obitelj. Ponosni smo na činjenicu da je još 2004. godine, kada je pod pokroviteljstvom Grada osnovan Muzej imao konstantnu podršku građana, turističke privrede i Županije. Danas je, stoga, i ovo priznanje potvrda da je rovinjska razvojna politika ne samo prepoznata već priznata i ispravna, zaključio je gradonačelnik Rovinja Giovanni Sponza, koji je svečanu prigodu iskoristio i da se posebno zahvali dogradonačelniku i pokretaču Ekomuzeja, povjesničaru Marinu Budicinu, za kojeg je rekao da je spritus muovens i bez kojeg ovaj projekt ne bi uspio.
Marino Budicin, također je brojnim suradnicima i građanima čestitao na njihovom doprinosu te istaknuo kako je upravo upis u Registar nagrada svima.
- Prije dvanaest godina kada smo započeli s projektom nitko se nije usudio sanjati o ovakvim rezultatima i priznanju. No, svi zajedno uspjeli smo u tome i ne treba smetnuti s uma da su glavni protagonisti bili naši sugrađani i tradicija koju i danas živimo i koju na isti način prenosimo, rekao je Budicin, istaknuvši posebno činjenicu što je batana, plovilo rovinjskih ribara bila i jeste sredstvo komunikacije, zajedništva i multikulturalnosti građana Rovinja. U tom je smislu podsjetio i na činjenicu kako je prva tzv. muzejska batana izgrađena vještim rukama Francesca Budicina dok je ostala flota (iz)građena zahvaljujući jednom od rijetkih (navodno ih je tek dvoje u Istri) kalafata Mladena Takača, rođenog u Karlovcu, a po srcu, duši i umijeću velikom sugrađaninu i graditelju batane.
Tamara Đerić Nikolić, stručna suradnica Ekomuzeja "Batana", također je istaknula zajednicu kao ključnu u projektu te naglasila da je ispred 120 zemalja i 700 sudionika bila velika čast braniti boje svoga Grada i struke.
Posebnu zahvalu Gradu i svim protagonistima nagrađenog Ekomuzeja izrazio je u ime Ministarstva kulture, Davor Trupković, pomoćnik ministrice rekavši kako je ovo veliko priznanje Hrvatskoj.
Primjer i za druge u Hrvatskoj
- Zahvalan sam Africi što je svijetu vratila živu baštinu. Kroz nematerijalnu baštinu (koja mahom leži u muzejima) predstavila je javnosti na način na koji je ljudi žive, njeguju i prenose jedni drugima. Upravo rovinjski je uspjeh, naš zajednički uspjeh i početak jedne nove priče koja ide dalje. U Hrvatskoj je još puno toga što želimo i moramo sačuvati (primjer suhozida) a Ekomuzej je primjer kako uz zajednicu i stručne ljude to i učiniti. Konferenciju za novinare zaključila je Rut Carek, ispred Ministarstva kulture, službe za UNESCO, kazavši i da je baština Rovinja baština svijeta, ali i primjer nove prakse.
- Spoj je to žive baštine, kulture, ekologije, prirode kroz predanost lokalne zajednice i multikulturnost, zaključila je Carek. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)