Prije nekoliko godina konzervatori su zaustavili VIPnetove bagere na brežuljku Petrovac, izmedu Bacve i Višnjana, na kojem je mobilni operater bez prethodne suglasnosti htio izgraditi baznu stanicu. Brežuljci koji okružuju Višnjan vjerojatno su redom bili pretpovijesna naselja - gradine, a za neke od njih to se i pouzdano zna. Petrovac spada u takve.
Bageri su uništili dio baštine prilikom probijanja puta od asfaltirane lokalne ceste Višnjan-Žbandaj prema vrhu Petrovca, ali je nacelnik Angelo Mattich, kako je rekao na konferenciji za novinare, uspio ugovoriti da mobilni operater plati barem ograniceno arheološko istraživanje oko uništenog dijela gradine.
"Uspjeli smo ugovorom dobiti 200 tisuca kuna od VIPneta, Opcina je dodala još 50 tisuca, a u dogovoru s Arheološkim muzejom Istre gospoda Kristina Mihovilic odradila je istraživanje", rekao je Mattich. Na Petrovcu je od 31. svibnja do jucer radila mala ekipa: uz Mihovilic, arheologinja AMI-ja Giulia Codacci Terlevic, tehnicar AMI-ja Ivo Juricic i sedam pomocnih radnika.
"Ošteceno gradinsko naselje nekada je bilo okruženo trima prstenima bedema, koji su pribijeni kada je mobilni operater gradio put, a akropola, odnosno vrh naselja, je poravnata. Napravili smo sondu na srednjem potezu bedema i uhvatili dio terase na kojoj je pocinjalo naselje, odnosno temelj jedne kuce. To je skroman iskop od cetiri puta cetiri metra, dok najširi obod zidina ima 250 metara u promjeru.
No, samo to smo uspjeli napraviti raspoloživim novcem i zadovoljni smo nalazima. Izvadili smo tipicni broncanodobni tronožni keramicki pladanj dugacak cetrdesetak centimetara, puno ulomaka keramike, ali i gotovo potpuno ocuvanih lonaca. Jasno je da je tu bilo naselje u rano broncano doba, a pronašli smo i fibulu iz vjerojatno 12. stoljeca prije nove ere. Lijepo je sacuvano unutrašnje lice bedema gradenog od ogromnih kamenih blokova, oko kubicnog metra", veli Mihovilic.
Istražili su i broncanodobni grob ispod najnižeg prstena bedema, koji je bio slucajno otvoren 50-ih godina prošlog stoljeca, prilikom pošumljavanja brežuljka. Tada ga je, ispricala je Mihovilic, fotografirao ondašnji direktor poreckog muzeja Ante Šonje, ali nije grob istražio koji je ostao otvoren i vremenom, ocito, opljackan, jer su arheolozi našli samo ljudske kosti i krhotine keramike.
Prije dva dana arheolozi su na padini ispod groba, gdje su, takoder, otvorili plitku sondu koja pokazuje tragove kamenih zidova, pronašli fibulu u obliku jelena ili kozoroga, bez glave, za koju Željko Ujcic vjeruje da potjece iz druge polovice 6. stoljeca.
Mattich je zadovoljan radom malog tima arheologa, a Mihovilic se nada da ce na Petrovcu biti ureden vidikovac i da ce se Opcina skrbiti za održavanje gradine, dok ne bude dovoljno novca da se cijelo podrucje istraži. Dvjestotinjak tisuca kuna, koliko je VIP platio uništavanje pretpovijesne baštine, sasvim sigurno nije niti izdaleka dovoljan novac da se istraži i pokaže ono što je od ove gradine ostalo, ali hrvatski su zakoni, kada su ovakve price u pitanju, nedoreceni.
Financijski limitirana Opcina, kakva je Višnjan, vlastitim, pak, snagama ne može racunati na turisticko i strucno valoriziranje gradinskog prstena koji je okružuje. Arheolozima su u pomoc stigli suradnici višnjanske Zvjezdarnice koji su svojim impresivnim zmajem-fotografom na daljinsko upravljanje snimili istražene sonde Petrovca iz zraka.