"Barufe" Carla Goldonija u prilagodbi Predraga Lucića i režiji Vite Taufera bit će izvedene večeras u 21 sat na pulskom Kaštelu. Riječ je o prilagodbi djela Carla Goldonija "Le baruffe chiozzotte/Ribarske svađe" i prvom zajedničkom kazališnom
projektu koji povezuje četiri profesionalna teatra obalnoga prostora iz tri države: Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište iz Pule (Hrvatska), Gledališče Koper (Slovenija), Slovensko narodno gledališče iz Nove Gorice (Slovenija) i Slovensko stalno gledališče iz Trsta (Italija).
Prevoditelji ove predstave su Daniel D. Malalan, Petra Blašković, Patricija Jurinčič i Nataša Ralijan. Gostujući glumci u predstavi su Gojmir Lešnjak Gojc, Maša Grošelj, iz Gledališča Koper dolaze Rok Matek, Igor Štamulak i Gorazd Žilavec, iz pulskog Istarskog narodnog
kazališta - Gradskog kazališta Pula Nika Ivančić i Petra Blašković, iz tršćanskog Stalnog gledališča Luka Cimprič, a iz Slovenskog narodnog gledališča iz Nove Gorice Marjuta Slamič, Iztok Mlakar, Andrej Zalesjak i Patrizia Jurinčič.
Kako je istaknuo redatelj Vito Taufer, tema je predstave iznimno aktualna. Lucićeva
adaptacija Goldonijeve komedije "Ribarske svađe" prenesena je iz Mletačke lagune u Istru, u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije i predstavlja svojevrsnu metaforu današnje Europske unije. U komediji je venecijanski dijalekt zamijenjen narječjem hrvatske i slovenske Istre.
Predstava se doslovno ne odnosi na dnevnopolitičku situaciju, više je to metafora multietničkoga i multikulturalnog svijeta "u kojem vlast iskorištava maloga
čovjeka, čovjeka na rubu, marginaliziranoga i pauperiziranoga ribara, s kojim vlast manipulira kao kmetom na političkoj šahovnici", napomenuo je Taufer.
- U barufama Goldonijevih ribara, njihovih obitelji i batelanata pred podozrivim očima pomoćnika kancelara i izvjestitelja Kriminala prepoznali smo u prvom redu barufe ovog
svađalačkog vremena. U melodioznom i pitoresknom govoru Goldonijevih Ćozota osjetili smo zov da kazališno progovorimo na tri jezika - talijanskom, slovenskom i hrvatskom - i na bogatim dijalektalnim varijetetima Istre, Krasa i Trsta. U Goldonijevoj ljudskoj a ne božanskoj komediji pronašli smo komički ključ za iščitavanje teško popravljivih ljudskih naravi i još kompliciranijih društvenih odnosa gdje gotovo da i nema sklada izuzev -
svađalačke harmonije, zapisao je Predrag Lucić. (V. BEGIĆ)