Stočni sajam, oko kojeg je narasla najveća pučka fešta središnje Istre Bartulja, danas je tek njen folklorni dio. Stoke je sve manje, pa se na žminjskom sajmištu tek može razgledati. Mjesna agroudruga i organizator Bartulje Općina Žminj, u suradnji sa entuzijastima i rijetkim uzgajivačima, nekoliko posljednjih godina organizira izložbu krupne i sitne stoke.
Tako su djeca mogla razgledati životinje, koje, posebno one iz grada, mogu vidjeti tek u slikovnicama. Izloženog vola kastrata, nekoliko konja, magaraca, koza i ovaca razgledavali su i stariji, komentirajući njihov izgled i sjećajući se dana kada su bile i u njihovim stajama.
Prodavale su se svinje za dohranjivanje i kokoši. Svinje su nudili uglavnom uzgajatelji iz sjeverne Hrvatske. Kažu da su i pored poskupljenja stočne hrane zbog male potražnje cijene godinama iste. Ovisno o težini, svinje su se nudile po 14 do 17 kuna za kilogram.
I ta je cijena onima koji ih žele dohraniti i na zimu imati svoje pršute, kobasice i pancetu preskupa, pa su se, kao i na svakom sajmu, nastojali cjenkati. Ipak prodavači kažu da ih na kraju uspijevaju prodati.
Najvažnije je da se na sajmu garantira zdravstvena ispravnost svinja, koje su strogo kontrolirane od strane veterinarskih službi. Dapače, prije ulaska u sajmište kontrolirala se i stoka koje se izlagala na izložbi. Veće kokoši prodavale su se za 35, manje po 25 kuna.
Oko sajmišta poljoprivrednici iz okolnih mjesta nudili su povrće iz vlastitog uzgoja. Kažu da prkose velikim lancima i svekolikom uvozu hrane. Cijene su bile pristupačne, krumpir po pet kuna, ostalo povrće oko desetak, a rešta češnjaka 15 kuna. Primijetili smo da su na štandovima u sredini sajma, gdje je veći protok ljudi, rešte češnjaka prodavale i po 40 kuna. Povoljna je bila i cijena maslinovog ulja, od 60 do 80 kuna.
Poznatih žminjskih kreki odavna nema, ali su se nudile one iz Kaldira. Cijene su ujednačene, veće po deset, manje šest kuna. Kašeta šljiva za marmeladu prodavala se po 60 kuna.
Od domaćih proizvođača moglo se još kupiti sira, vina, cvijeća, kaktusa, poljoprivrednih alata, opreme za kuću i rukotvorina. Od pojedinih proizvođača mogle su se kupiti pašture, kosiri, kovani pribor za ognjišta i kamin, a bilo je izloženo i grlo velike šterne Žminjca Milana Kranjčića, koji ih je puno izradio i krase mnoga dvorišta diljem Istre.
Na šterni kod župne crkve i ove je godine postavljena prodajna izložba istarskih suvenira. Sve ostalo što se nudi, od obuće i odjeće, do dječjih igračaka i bižuterije, može se, u manjoj količini, naći na svakom od mjesečnih sajmova diljem Istre. Zato se više gledalo nego kupovalo. Ne samo zbog ponude, već i sve šupljih džepova.
Kao i uvijek, na potezu od sajmišta do crkve sv. Mihovila bilo je puno ljudi. Bartulja je naime ponajviše mjesto susreta. Nekad težaka u stanci između žetve i trgadve, danas poznanika i prijatelja, često i onih iz inozemstva, koji u ovo vrijeme dolaze na ferije. Uz ćakulu obično se odlazi na marendu, kupuz i fuže. Roštilja je ove godine bilo manje.
Inače, program ovogodišnje Bartulje se produžio na pet dana. Započeo je još u utorak četverodnevnim malonogometnim turnirom uspješne žminjske momčadi Palada, koja je osvojila prvo mjesto. U srijedu je gost Bartulje bio prvoligaš Istra 1961, a slijedećih dana su se nogometaši Žminja u svim kategorijama ogledali sa kolegama iz susjednog kluba Smoljanci - Sloboda. Odigran je i humanitarni malonogometni turnir "Robert Radetić", na kojem su se skupljali prilozi za djecu rano preminulog sportaša.
U četvrtak je održana tradicionalna rekreativna biciklijada po Žminjštini, sa oko 200 sudionika svih uzrasta. U petak je u Vidulinima odigran boćarski turnir. U kuli je otvorena izložba keramike Borisa Rocea, akademskog umjetnika iz Sutivanca. Uz slobodan ulaz Zat Kaštela su nastupali Koktelsi i Rekonstrukcija band. (A. POKRAJAC; snimio M. MIJOŠEK)