Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je u utorak da želi ostanak Grcke u eurozoni, jer bi cijena njezina izlaska bila skuplja od ostanka u klubu zemalja koje koriste zajednicku valutu.
"Želimo da Grcka ostane u eurozoni. Cijena eventualnog izlaska bila bi viša nego cijena daljnjeg nastavka podržavanja Grcke", izjavio je Barroso prije neformalnog sastanka s bivšim predsjednikom Europske komisije Jacquesom Delorsom. Potpredsjednica Europske komisije Neelie Kroes izjavila je za nizozemski dnevni list De Volkskrant da izlazak Grcke iz eurozone ne bi bio smak svijeta, što je u suprotnosti s dosadašnjim stajalištem Europske komisije.
"I dalje se govori o urušavanju cijele strukture ako neka zemlja napusti eurozonu ili ju se zamoli da to ucini. To naprosto nije istina", porucila je Kroes, takoder povjerenica EK za digitalnu tehnologiju.
Uocljivo je da Europska komisija pojacava pritisak na Grcku da se što prije dogovori s privatnim vjerovnicima o otpisu dijela duga i pristane na reforme koje traži EU-a i MMF u zamjenu za reforme koje je obecala, a još nije provela.
U Ateni se vode paralelno dvije vrste pregovora. Grcka vlada pregovara s privatnim vjerovnicima o oprostu 100 milijardi duga. Iznos od 100 milijardi eura predstavlja polovicu privatnih potraživanja i 35 posto ukupnog duga Grcke. Cilj je da se otpisom duga grcki javni dug do 2020. smanji na 120 posto BDP-a umjesto sadašnjih 160 posto.
Bez dogovora s privatnim vjerovnicima Grcka bi se mogla naci u nekontroliranom bankrotu 20. ožujka, kada na naplatu stižu obveznice u iznosu od 14,5 milijardi eura.
Paralelno s tim, Atena vodi pregovore i o uvjetima za dobivanje novog paketa pomoci od 130 milijardi eura od Europske središnje banke i MMF-a. Od Atene se zauzvrat traži privatizacija dobrog dijela državne imovine, što je vlada obecala ali još nije provela te provedba reformi, posebice reformi na tržištu radne snage.
U Ateni se u utorak na poziv sindikata okupilo više tisuca ljudi koji traže od vlade da ne dopusti otpuštanja u javnom sektoru, da ne smanjuje minimalne place i mirovine. Istodobno, premijer Lucas Papademos pokušava od celnika politickih stranaka iz vladajuce koalicije dobiti pristanak za provedbu reformi.
Barroso je rekao da je dogovor s Atenom vrlo blizu. "Vrlo smo blizu konacnom dogovoru u Ateni i cinimo sve što možemo da dodemo do rješenja", rekao je.