U kolovozu će u Rovinju biti obilježena stota obljetnica potonuća parobroda Baron Gautsch bogatim programom s naglascima na povijest, odavanje pijeteta žrtvama, ali na planove vezane za ronilački turizam, o čemu su na konferenciji za novinare u Rovinju govorili predstavnici nositelja ove manifestacije, udruge Altum Mare, te partnera i pokrovitelja.
Voditelj projekta Filip Višić istaknuo je tri glavna motiva predstojećih događanja: činjenicu da je brod Baron Gautsch bio ponos putničke flote tadašnje Austro-Ugarske Monarhije, da su putnici i posada toga broda bili prve žrtve Prvog svjetskog rata na području Istre, te da je olupina toga broda danas među najzanimljivijim ronilačkim destinacijama u Europi i svijetu.
Stoga će se stogodišnjica obilježiti i s nekoliko ronilačkih pothvata, koje su uz Višnjića predstavili još Leo Pavela i Rene Cipovec. Na datume potonuća Barona Gautscha, 13. kolovoza, najprije će ujutro do olupine zaroniti svjetski prvak u ronjenju na dah Goran Čolak u pratnji slovenskog ronilačkog rekordera Jure Dajića te položiti vijenac u spomen stradalima. Za isti dan poslijepodne planiran je "memorijski uron" većeg broja ronilaca, među kojima će biti i danas 84-godišnji slovenski ronilac Božo Dimnik, koji je bio u ekipi koja je 1958. godine prva locirala olupinu. Kako se očekuje i poveći broj gostiju iz svijeta politike i diplomacije, za njih će na Crvenom otoku biti priređen domjenak s jelima kakva su se služila na Baronu Gautschu.
Ovaj je luksuzni putnički parobrod prometovao na liniji Trst-Pula-Mali Lošinj-Zadar-Split-Dubrovnik-Herceg Novi-Kotor, koju je prelazio u nepuna 24 sata. S izbijanjem Prvog svjetskog rata brod je ušao u vojnu službu, te je krajem srpnja i početkom kolovoza iz južnog austrijskog primorja odnosno iz ratne zone uz crnogorsku granicu evakuirao stanovništvo u sigurnije sjeverne krajeve. U srijedu 12. kolovoza 1914. krenuo je iz Kotora na zadnje takvo putovanje, prevozeći kako se procjenjuje 529 putnika, članova posade, vojnika i djece, koja sva nisu bila ni popisana. Zbog prekapacitiranosti, nakon što je u Malom Lošinju pokupio putnike koji su željeli kući s ratom prekinutog ljetovanja, brod nije mogao pristati u Puli već je produžio put Trsta, da bi 13. kolovoza u 14.45 sati na odaljenosti od šest milja od Rovinja, između Brijuna i svjetionika Sveti Ivan na Pučini, naletio na austrijsku podvodnu minu i potonuo u roku od sedam minuta.
Olupinu je prvi pronašao talijanski ronilac Giacomo Stocca 1951. godine, tvrtka Brodospas ju je službeno locirala 1958. godine, a 1975. godine je prvi put snimljena za TV-emisiju Marija Saletta "Tajne Jadrana". Kao značajni podmorski lokalitet zaštićena je 1995. godine, a godinu ranije počela je sustavna zaštita i istraživanja tijekom kojih je s olupine izvađeno, restaurirano i u pulskom muzeju pohranjeno 78 predmeta. Ti će predmeti, uz arhivsku građu, fotografije, dokumente i predmete iz privatnih zbirki i drugih ustanova, biti predstavljeni izložbom čije otvaranje pulski Pomorski i povijesni muzej Istre planira za 12. kolovoz ove godine.
Događanja vezana uz obljetnicu potonuća Barona Gautscha ujedno su i među najznačajnijima između 25 programa povezanih u program "Puna je Pula - Pola gremita" kojima se u Istri obilježava stogodišnjica početka Prvog svjetskog rata. "Time želimo poslati snažnu antiratnu poruku i obilježiti stotinu godina povijesnog diskontinuiteta, od kad smo otišli iz jednog velikog europskog carstva, a sada se pristupivši Europskoj uniji toj zajednici na simboličan način vraćamo", rekao je na pressici županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica.
Novinarima je predstavljena i maketa olupine Barona Gautscha koju su izradili rovinjski srednjoškolci, a posebno iznenađenje bilo je predstavljanje premium vina "Baron Gautsch" vinarije Trapan iz Šišana. Ovo će vino pratiti sve predstojeće manifestacije vezane uz obilježavanje stote obljetnice potonuća Barona Gautscha.
Novinari iz sedam zemalja koji su nazočili ovoj press-konferenciji poslijepodne su odvedeni i u ronilačko razgledavanje i podvodno snimanje ovog broda tragične sudbine, često nazivanog "istarskim Titanicom". (Davor ŠIŠOVIĆ)