Darko Baretić, dugogodišnji član Hrvatskog sommelier kluba i član njegove edukacijske komisije, te autor popularnog bloga "Vinske priče", na posljednjoj je "Vinistri" vodio prezentaciju nazvanu "Teran - budućnost istarskog vinarstva ili sorta koja izumire". Kroz nekoliko pitanja i odgovora, utvrdili smo da se neki njegovi pogledi podudaraju sa stavovima i planovima istarskih vinara i njihove organizacije, ali neki i ne baš sasvim.
- U čemu je dosad bio "problem terana", zašto se teran nije uspio afirmirati kao respektabilno vino vrhunske kvalitete?
- Nije problem s teranom, jer sve stvari se događaju u procesu, kao kod Engleza s travom, trebalo ju je najprije kositi tristo godina da bi postala ovakva kakva je danas. Teran je u povijesti imao svoju ulogu, ali u budućnosti on nikada neće biti lider, jer je Istra jednako malvazija, ona se tako izbrendirala. Međutim, sada je Istra na putu da se brendira i s crvenim vinima, i pitanje je hoće li to učiniti sa svjetskim ili s autohtonim sortama, jer i za jedno i za drugo ima otvoren put u svijet. Konsenzus je ipak da to bude autohtona sorta. Teran je bio vino za supu, 80 posto terana se tako trošilo. Ali ako sagledate svjetsku povijest vinarstva, ona se velikim dijelom sastoji od pretvaranja mane u kvalitetu!
- Koji su to potencijali istarskog terana, odnosno, kakvo bi teran trebao biti vino u skoroj budućnosti?
- Mislim da će teran profilirati u dvije stilistike. Jedan teran će biti bazno vino, u cjenovnom razredu 5-10 eura, jednostavno vinificiran s kraćom maceracijom, kratko ili nimalo u drvu, voćno, veselo, lagano, pitko vino, za što je primjer recimo Geržinićev teran, i to će se prodavati u agroturizmima, po konobama, na kućnom pragu, kao vino opće namjene. Druga stilistika će biti to veliko vino gdje će pojedini vinari s kasnijom berbom, manjim prinosom, i posebnijim pristupom u podrumu raditi vrhunska vina.
- Kako bi se budući vrhunski istarski teran mogao pozicionirati na regionalnoj i svjetskoj vinskoj karti?
- U svijetu postoje dva marketinška koncepta. Prvi je pozicioniranje tla donosno lokacije, i neke sorte na njemu, kao što je slučaj s Burgundijom: kada kažete bordeaux, onda mislite na crveno vino iz te regije, od grožđa internacionalnih i u cijelom svijetu uspješnih sorti cabernet-sauvignon, merlot, cabernet franc, petit verdot ili malbec. Drugi primjer je Italija, gdje imate regiju Pijemont i u njemu vino barolo, od grožđa sorte nebiolo, koja samo tamo daje vrhunske rezultate i svjetsko vino. Ja bih rekao da bi teran u Istri odnosno Hrvatskoj mogao postati ono što je barolo u Pijemontu. (Razgovarao Davor ŠIŠOVIĆ)
CIJELI RAZGOVOR U PRILOGU TERRAISTRA U TISKANOM IZDANJU