Treba povećati broj upisanih i stipendiranih zidara, kuhara, konobara te profesora fizike, kemije, informatike i biologije, a ograničiti upisne kvote za ekonomiste, pravnike, profesore hrvatskog i talijanskog te odgajatelje. Kratak je rezime to Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, koje je nedavno na svojim stranicama objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje, a odnosni se na našu županiju.
Naime, na temelju uredbe Vlade o praćenju i predviđanju potreba tržišta rada, HZZ-e je analizirao tržište rada prema županijama ali i konkretnim gradovima i općinama u kojima je analizirano kojih kadrova odnosno zanimanja ima previše, a kojih premalo te, shodno tome, treba povećati ili smanjiti upisne kvote za srednje škole i fakultete na tom području.
Manjak profesora prirodnih znanosti
Primjerice, u Buzetu i Lanišću, navodi HZZ, nedostaje građevinara s diplomom stručnog studija, a ima previše magistara i prvostupnika ekonomije. U Umagu i okolici treba povećati stipendiranje nastavnika matematike, fizike, geografije, zatim magistara strojarstva i profesora engleskog. Prevelike su kvote za automehaničare, frizere, kozmetičare i ponovo prvostupnike ekonomije i magistre prava. Za područje Labina i okolice preporučuju povećanje upisne kvote za konobare, kuhare, zidare, tesare i zavarivače dok je previše prodavača, ekonomista, pravnika te profesora hrvatskog i talijanskog jezika.
Slično je i na zapadu Istre, s time da se tu preporučuju povećanje za glazbene pedagoge. Na Puljštini bi trebalo povećati upisne kvote za brodomontere, brodocjevare, fasadere, zavarivače, ali i slastičare. U sveučilišnom segmentu deficitarna su gotovo sva prirodoslovna i tehnička zanimanja, poput računarstva, elektrotehnike, strojarstva, brodogradnje, medicine, matematike, geografije, fizike, kemije i informatike. Previše je upravo onih koje ovo sveučilište obrazuje - ekonomista, profesora povijesti, hrvatskog i talijanskog jezika, odgajatelja.
Stoga smo upitali rektora pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, Alfija Barbijerija da nam prokomentira ove podatke - smatra li da za ove studije treba smanjiti upisne kvote te planira li Sveučilište zaokret u obrazovanju studenata?
Sveučilište kao generator razvoja
Kako nam je odmah u uvodu kazao, njegov je stav da je upravo Sveučilište to koje treba generirati razvoj nekoga područja.
- Sveučilišta su otvoreni sustav i mi obrazujemo ljude iz cijele Hrvatske i mislim da se pri promatranju rezultata nije sagledalo i ovaj važan aspekt, rekao nam je Barbieri.
Prorektorica za nastavu i studente Nevenka Tatković dodala kako je čak 50 posto studenata na studijima dolazi izvan Istre, a od toga broja njih ponovo toliko dolazi izvan Pule. Na studiju predškolskog odgoja i ekonomije taj je broj još veći, i na njemu studira čak 60 posto studenata iz sjeverne i istočne Hrvatske. Istaknula je da zvanje odgojitelja predškolske djece omogućava široku lepezu zapošljavanja ne samo u društvenim, već i privatnim vrtićima, na poslovima dadilje, kao i izvan predškolskih ustanova, primjerice u turizmu, izvannastavnim aktivnostima djece.
Također smatra kako je broj vrtića i obuhvat djece predškolske dobi izvanobiteljskim predškolskim odgojem u Hrvatskoj izuzetno mali i ne odgovara stvarnim potrebama roditelja. Stoga, kako veli, ne treba smanjivati upisnu kvotu odgojitelja, već graditi nove predškolske ustanove.
Kako smatra Barbieri, studentima se ne može i ne smije zabraniti da studiraju što žele, a na kraju krajeva, upisne kvote utvrđuje Senat, ali uz preporuke i ograničenja rasta kvota koje definira samo Ministarstvo (npr. rast kvota najviše 5 posto za vrijeme trajanja trogodišnjih programskih ugovora). Ipak, dodaje, neke se kvote, poput onih za dvopredmetne studije hrvatskog, povijesti i talijanskog jezika već godinama smanjuju, dok se otvaraju novi smjerovi usmjereni na prirodne i tehničke znanosti. (Borka PETROVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU