Barbanska solarna elektrana, čiju su izgradnju prije četiri godine najavili načelnik Denis Kontošić i Werner Schoissengeier, jedan od tri direktora i suvlasnika uspješne austrijske tvrtke LSG Group GmbH koja već 14 godina radi u Hrvatskoj i zemljama regije, prošla je kroz brojne birokratske peripetije do svog dovršetka.
Međutim, za sada je izgrađena elektrana koja će proizvoditi pet megavata struje godišnje, a neizvjesna je izgradnja preostalih dva megavata, koliko je još bilo planirano. Tim smo povodom razgovarali s austrijskim investitorom koji nam je ispričao svoja iskustva u poslovanju i ulaganju u Hrvatsku te usporedio naše birokratske procedure sa onima u zemljama regije.
Schoissengeier kaže da još uvijek nisu sigurni hoće li se proširivati elektranu prema planu ili ne, a glavni razlog njihovog premišljanja su sadašnje tarife otkupa ovako proizvedene energije koje svaku takvu investiciju čine neisplativom.
- Solarnu elektranu u Barbanu vidimo ipak kao referentni objekt, a ne kao profitni centar. Dakle, ako krenemo s drugom fazom izgradnje elektrane, biti će to isključivo zbog naših referenci i entuzijazma, kao i za promociju fotonaponskih elektrana, jer ekonomske logike na hrvatskom tržištu u tom pogledu nema.
Prije četiri godine namjeravali smo izgraditi deset ovakvih elektrana, pokrivajući solarnim panelima oko 50 tisuća četvornih metara od Pule do Dubrovnika. Nažalost, od 2010. su se tarife za otkup energije dva puta prepolovile. Evo, gotovo tri godine radimo na projektu elektrane u Barbanu, a stalno se mijenjaju procedure i parametri.
Kako vlasti žele u ovakvim okvirima dovesti investitore da ulažu u Hrvatsku, nije mi jasno. Za investicije trebaju postojati jasne procedure, svi sudionici moraju se držati termina i plana, i naravno, mora biti posložen pravni sustav. Većinu spomenutog, nažalost, u Hrvatskoj ne možete naći i stoga puno stranih investitora, i to ozbiljnih ljudi koji imaju i novca i znanja, odustaje od planiranih projekata, što mi je izuzetno žao, kaže Schoissengeier.
Austrijski je biznismen dosta puta progovarao javno o problemu enormne birokracije u Hrvatskoj, ali svaki put, kaže, bez ikakvih rezultata. Najviše problema imali su s projektom solarne elektrane u Barbanu. Naime, nakon što su dvije godine hodočastili po raznim institucijama, agencijama, lokalnim samoupravama i elektroprivredama da bi riješili svu dokumentaciju, lani u kolovozu elektrana je konačno završena, ali ona još ne proizvodi struju jer su se ponovo pojavili problemi s HEP-om, što su, kaže Schoissengeier, i očekivali.
- Njima stalno nešto nedostaje i stalno pronalaze novi razlog zašto ne možemo krenuti u stalni pogon. Pravno gledano, mi tu ne možemo ništa. Ugovori s HEP-om su takvi da se tako mogu nastaviti igrati i dalje, a nama preostaje samo i dalje hodočastiti po uredima i čekati. Trenutno ne možemo niti s nekim drugim ugovoriti te usluge, ne možemo ništa nego čekati da nam HEP konačno riješi sve papire da bismo krenuli s proizvodnjom, a za to vrijeme, od rujna, trpimo gubitak od oko 500 tisuća kuna mjesečno. Najgore mi je to što imamo dojam da je svima u HEP-u doslovno svejedno, ili imaju nalog da nas spriječe u realizaciji projekta, kaže Schoissengeier. (P. SOFTIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.