Banke žele precizniji plan akcije prema franku

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Hrvatska udruga banaka (HUB) pozdravlja inicijativu Vlade da se donesu nove dopunske mjere kao odgovor na probleme u otplati koji pogadaju korisnike kredita u švicarskim francima, no smatra da predloženi model treba preciznije razraditi u provedbenom dijelu jer je zakonski i regulatorno dvojben, a istice i da banke ne ostvaruju dobitke zbog povecanja tecaja franka.

U HUB-u smatraju i da zahtjev Vlade da se vec kolovoške rate preracunaju po predloženom Vladinom modelu više ne ostavlja vremena za provedbu na materijalnopravni i procesnopravno zakonit nacin. Napominju i da se ne mogu interventnim mjerama u povoljniji položaj dovoditi korisnici kredita u francima od onih u eurima.

HUB u objavi za medije pozdravlja inicijativu Vlade da se pored vec dogovorenih aktivnih mjera ublažavanja utjecaja rasta tecaja švicarskog franka donesu i nove dopunske mjere kao odgovor na probleme u otplati koji pogadaju korisnike kredita u francima.

Navode da je koncept mjera koje je Vlada RH predložila javno bankama 3. kolovoza da sve banke spuste kamatne stope na kredite u švicarskim francima na razinu koja ce anuitete kredita gradana sniziti na pocetni iznos anuiteta uz fiksiranje tecaja franka od 5,8 kuna ili manje. Takoder, traži se da banke omoguce placanje tecajne razlike beskamatno u ratama s desetogodišnjom odgodom.

HUB smatra da predloženi model treba preciznije razraditi u provedbenom dijelu jer je ovakav kakvim je predstavljen zakonski i regulatorno dvojben te ne vodi dovoljno racuna o profilu korisnika kredita, kao i o ravnopravnosti ostalih klijenata banaka koji koriste kredite odobrene u drugima valutama.

Konkretno, navode iz HUB-a, ne mogu se interventnim mjerama u povoljniji položaj dovoditi korisnici kredita u francima od onih u eurima. Smatraju da to može proizvesti kolateralne štete u bankarskom sustavu koje umnogome mogu nadici razmjere problema koji se njime pokušavaju riješiti.

Po ocjeni HUB-a, zahtjev Vlade je takoder nedorecen i u odnosu na odredbe Zakona o obveznim odnosima, Zakona o kreditnim institucijama te Zakona o potrošackom kreditiranju i podzakonskim aktima HNB-a, koji propisuju obvezatnost pisane forme ugovora i njegovih dodataka, obvezne elemente ugovora o kreditu te obvezu prethodnog individualnog informiranja klijenata u propisanim rokovima, kao i u odnosu na internu regulaciju pojedinih bankarskih grupa koja mora biti poštivana.

Naime, zahtjev Vlade da se vec kolovoške rate preracunaju više ne ostavlja vremena za provedbu na materijalnopravni i procesnopravno zakonit nacin, navode iz HUB-a.

Po ocjeni Hrvatske udruge banaka, u ovom obliku u kojem je prezentiran javnosti, predloženi model osim što kreira potencijalno velike izravne i neizravne gubitke, ostavlja neriješenim i brojna pitanja iz podrucja medunarodnih standarda financijskog izvješcivanja. To posljedicno može imati velike negativne implikacije za revidirana godišnja poslovna izvješca temeljem kojih hrvatske banke pristupaju medunarodnim tržištima kapitala.

Iz HUB-a podsjeca da je problem porasta kunske protuvrijednosti anuiteta kredita vezanih valutnom klauzulom za tecaj švicarskog franka zapoceo još u lipnju 2010., kada je tecaj franka povecan na razinu od 5,4 kune, te da su hrvatske banke vec tada pocele uvoditi mjere za olakšavanje tereta otplate anuiteta (ponudu konverzije kredita u eure bez obracuna naknade banke, prolongat kredita uz smanjenje anuiteta, smanjivanje kamatnih stopa na kredite vezane uz franak sve do donje granice isplativosti te moratorij).

Napominjuci da je pod utjecajem aktualnog ekstremnog rasta tecaja franka dio javnosti stekao dojam da banke i bankarski sustav u cjelini dobro zaraduju na takvom razvoju dogadaja, iz HUB-a navode da su cinjenice posve drugacije.

Iz HUB-a tvrde da banke ne ostvaruju dobitke zbog povecanja tecaja franka na revalorizaciji kreditnog portfelja jer ostvaruju istovjetne gubitke na obvezama vezanim uz franak, prosjecna kvaliteta kredita vezanih uz franak smanjuje se zbog jacanja tecaja franka jer se povecava broj problematicnih kredita, a time i rezervacije i gubici banaka, te samim time ni ekstremni rast tecaja franka ne donosi posebnu dobit ni hrvatskim bankama, ni dionicarima.


Podijeli: Facebook Twiter