Iako im je ministar financija Slavko Linic najavio teške dane, banke su spremne na suradnju i dogovor s Vladom oko spašavanja pojedinih poduzeca, pogotovo onih u proizvodnji, koja su zapala u krizu i ne mogu otplacivati svoje obveze. Vidljivo je to iz reakcije Hrvatske udruge banaka koja je u petak komunicirala u ime bankarskog sektora, ali i iz rijeci pojedinih bankara s kojima smo neslužbeno razgovarali.
Naši sugovornici iz Vlade nisu iznenadeni takvim stavovima banaka koje su poruke iz Vlade o teškim danima primile puno hladnije nego što su mobilni operateri primili ponovno uvodenje poreza od šest posto. U Vladi tvrde da su s bankama vec razgovarali o svom planu, a vjeruju i da ce se telekom tvrtke "ohladiti".
- Glasni su jer im je to dobar alibi za otpuštanja koja su i sami najavili i to u trenutku kad su bili oslobodeni tog poreza, kaže naš sugovornik iz Vlade uz opasku da Vlada na prijetnje mobilnih operatera nece odgovarati dok se ne vidi kakvi ce im biti sljedeci potezi, ali da od poreza nece odustati.
Linic je objasnio da od banaka ocekuje da u dogovoru s Vladom otpišu dio potraživanja kako bi poduzeca mogla preživjeti, a plan je i reprogram kredita ciji je povrat izgledan, kao i njihovo pretvaranje u vlasnicke udjele. Za ona poduzeca za koja se procijeni da nemaju šanse na tržištu slijedi,
kaže naš izvor iz Vlade, stecaj i to bez preustroja, odnosno stecaj s
brzom likvidacijom. Banke su na dogovor o restrukturiranju potraživanja spremne, iako iz bankarskog sektora ne žele komentirati sam Zakon o financijskom poslovanju.
- Zasigurno nas ocekuje godina u kojoj cemo u dijalogu s Vladom uložiti dodatne zajednicke napore u restrukturiranje i pokretanje rasta gospodarstva, porucili su iz HUB-a. Naši sugovornici iz bankarskog sektora potvrduju da su vec razgovarali s Vladom na temu konsolidacije pojedinih poduzeca koja ne placaju svoje obveze, ali bi uz olakšanje tog bremena mogla nastaviti proizvoditi.
- Nisu ministrove izjave o teškim danima za banke nikakva prijetnja, mi smo svjesni da dolaze teži dani. Ne možemo vjecno vuci nenaplative kredite, moramo odrediti njihovu sudbinu i prava je prilika da to ucinimo kroz dogovor s Vladom ako se neka od tih poduzeca mogu spasiti. U tom slucaju spasit cemo i dio svojih potraživanja, spašavanjem radnih mjesta osigurat cemo i povrat kredita koje smo dali gradanima, kaže nam jedan od celnih ljudi jedne velike hrvatske banke.
On napominje da ce banke puno više izgubiti ako se sustav zaljulja i ako se još više poveca broj poduzeca i gradana koji ne mogu placati kredite. Naš sugovornik istice i to da banke baš nisu oduševljene otpisom potraživanja, kao ni pretvaranjem u vlasnicki udio, te da ce s Vladom nastojati dogovoriti opcije po kojima ce vecina tih kredita biti samo reprogramirana, odnosno da ce im biti produljena rocnost otplate.
Interes banaka manje je motiviran brigom za radna mjesta u Hrvatskoj, a više brigom kako naplatiti loše kredite. Prema posljednjim podacima HNB-a za 2010. godinu, banke su od 419,3 milijardi kuna kreditnih plasmana, u rizicnim kreditima imale gotovo 47 milijardi kuna, odnosno problematicnih za naplatu bilo je 11,2 posto kredita. Udio rizicnih kredita u kreditima odobrenih gospodarstvu bio je još veci, odnosno rizicnih je bilo 18 posto kredita danih poduzecima. To znaci da su banke u poduzecima imale gotovo 23 milijarde kuna cija je naplata upitna. Posebno problematicni su kredit u trgovini i gradevinarstvu i oni opterecuju bilance banka, koje ce uprave banaka kad-tad morati srediti i možda im je dogovor s Vladom najbolja prilika za to. (Jagoda MARIC/NL)