I valutna klauzula i promjenjiva kamata u Hrvatskoj su zakonom dopuštene i bile su dopuštene kad su banke odobravale klijentima kredite u "švicarcima" - glavne su to teze iz žalbi domaćih banka na presudu Radovana Dobronića suca Trgovačkog suda u Zagrebu u tužbi udruge Franak protiv osam banka. Rok za žalbe bankama je istekao u petak u ponoć.
Na desecima stranica svojih žalbi, a dvije smo imali na uvidu, banke sucu zamjeraju pristranost i činjenicu da je u svojoj presudi otišao dalje od onoga što je udruga Franak tražila, smatraju da sama tužba nije trebala biti usvojena, navode povrede parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđeno činjenično stanje....
No, u najvećem dijelu svojih žalbi nastoje dokazati da su i valutna klauzula i promjenjiva kamata dopuštene hrvatskim zakonodavstvom, te da su to znali i potrošači, da su bili upoznati s rizikom, da su imali potrebne informacije za odluku o kreditu. Nastoje osporiti i tezu da su kredite odobravali u francima jer su znali kako će se kretati njegov tečaj pozivajući se na izvanredne okolnosti, odnosno gospodarsku krizu, što je zateklo i švicarsku centralnu banku koja je nastojala svojim intervencijama stabilizirati tečaj ali joj to nije uspijevalo.
Napominju da su kamate na kunske kredite bile znatno veće nego na kredite u švicarcima ili eurima, pa je odluka suca da njihove kredite preračuna u kune i obračuna fiksnu kamatu na dan kad su krediti odobreni potpuna promjena poslovnog odnosa. Građani koji su na taj dan podigli kredite u kunama za to plaćaju znatno veću kamatu, jer plaćaju slabost domaćeg gospodarstva a posljedično i domaće valute. (J. MARIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU