Nova bi Vlada nakon izbora trebala uvjeriti strane kreditore da ce njezini potezi u Hrvatskoj stvoriti solidne temelje za gospodarski rast, što ce našoj zemlji omoguciti vracanje kredita te novo zaduživanje uz prihvatljive kamate, upozorio je jucer Franjo Lukovic, predsjednik Uprave Zagrebacke banke, na medunarodnom skupu o dužnickoj krizi u Europi i posljedicama po Hrvatsku.
- Nova vlada trebala bi poduzeti proracunsku štednju i reforme. No, da bi se strane kreditore uvjerilo da se u Hrvatskoj stvaraju solidni temelji za ekonomski rast i za vracanje kredita, nece biti dovoljno samo predstaviti reforme, nego pokazati im kojim cemo konkretnim projektima oživjeti taj rast, porucio je predstavnik najvece banke u Hrvatskoj, napominjuci da to od nove vlade ocekuju financijska tržišta.
Manji priljev novca
Lukovic je upozorio da bi se kriza iz eurozone mogla u Hrvatsku preliti vanjskotrgovinskim i financijskim kanalima. Priljev novca se smanjuje, a izvori financiranja od ljeta su sve skuplji, što i bankama poskupljuje nabavu kapitala. Prema njegovim rijecima, to poskupljuje i zaduživanje države, a kamate na hrvatske obveznice trenutacno su prešle sedam posto. Tako visoke kamate, kaže, Hrvatskoj onemogucuju gospodarski rast.
- Svaku odluku, koja se u Hrvatskoj donosi, treba vagati u skladu s time kako ce ona utjecati na percepciju rizika zemlje. Svaka odluka, koja ce smanjiti kreditnu rizicnost Hrvatske, kljucno ce utjecati na šanse za smanjivanje kamata i za oživljavanje gospodarskog rasta, objasnio je Lukovic.
Nove smjernice
Prvi covjek Zabe odbacio je strahove da ce velike strane banke isisavati novac iz svojih kceri u Hrvatskoj. "Kapital u hrvatskim bankama premali je za spas njihovih inozemnih vlasnica, a osim toga, one imaju izvor likvidnosti u Europskoj središnjoj banci", kazao je.
No, rekao je da su banke pod pritiskom da smanje kreditiranje, navodeci kao primjer najnovije smjernice austrijske središnje banke, izdane austrijskim poslovnim bankama u srednjoj i jugoistocnoj Europi, prema kojima iznos njihovih lokalnih kredita ne bi smio prelaziti 110 posto lokalnih depozita.
- Zagrebacka banka nema takve instrukcije, ali i ona mora smanjiti rizike, kazao je Lukovic, procjenjujuci da ce iduce godine "biti teže" i da ce svi subjekti - država, banke, poduzeca i kucanstva - težiti smanjivanju svoje zaduženosti.
Gligorov: Za dokapitalizaciju banaka u EU-u 600 do 800 milijardi eura
Prema mišljenju Vladimira Gligorova, financijska kriza u Europi zapravo je izraz bankarske krize. Prema najnovijim procjenama, kaže, za dokapitalizaciju banaka u Europi trebat ce 600 do 800 milijarda eura.
Gligovora zabrinjava to što kapital iz periferije eurozone trenutacno bježi u Njemacku, u njezine obveznice. Ako kapital iz Njemacke pocne bježati u Ameriku, odnosno bude li se iz eura povlacio u dolare, to bi moglo dovesti do krize tecaja eura i njegove devalvacije, procijenio je Gligorov. (Branko PODGORNIK/Novi list)