Kraj krize u Hrvatskoj se ne nazire, a mnogi gradani ne znaju više gdje se zadužiti, posebno stoga što su banke postale puno opreznije i rigoroznije pri odobravanju raznih vrsta kredita gradanima. Troškovi života i dalje rastu, a place se, pod izlikom krize, smanjuju. Nažalost, mnoge osobe zbog otkaza ostaju i bez redovnih prihoda, o cemu svjedoce i podaci pulskog Zavoda za zapošljavanje koji je krajem sezone brojao 31 posto više nezaposlenih osoba nego u kolovozu prošle godine, uz još 67 posto više novoprijavljenih osoba nego u istom razdoblju 2008. U takvoj situaciji dolazi u pitanje placanje redovnih racuna, ali i kredita, a kada se sve moguce opcije iscrpe, na dnevni red silom prilika dolazi ovrha.
Naplatama potraživanja bave se i javni bilježnici kojima se za pomoc obracaju sve osobe koje na temelju neke vjerodostojne isprave mogu dokazati da im netko nešto duguje. Najcešci oblik ovrhe je blokada tekuceg ili žiro-racuna dužnika na nacin da se do potpune otplate duga od primanja oduzima trecina mjesecnih prihoda. Takvih ovrha je u zadnjih devet mjeseci na pulskom Opcinskom sudu zabilježeno 1.056, a u cijeloj 2008. godini 1.419.
- U citavoj 2008. godini javni su bilježnici u Istarskoj županiji primili ukupno 19.090 ovršnih prijedloga, a u prvih šest mjeseci ove godine gotovo 10.000, kaže bilježnik Željko Krajina iz Umaga, predstavnik istarskih javnih bilježnika.
U prvih devet mjeseci ove godine pulski je Opcinski sud zaprimio ukupno 3.274 ovršna prijedloga, i to najviše za naplatu dugovanja po telefonskim racunima i onima za mobitel, zatim za neplacanje poreza, HRT pretplate, pa tek onda zbog dugovanja prema HEP-u, Plinari, Vodovodu, Herculanei i OTP banci. U istom razdoblju prošle godine na pulskom se sudu našlo 4.286 ovršnih prijedloga, a u cijeloj 2008. godini bilo ih je 6.495, i to pretežno od istih vjerovnika.
- Provodenje ovrha nikada nije ugodno, posebice kada morate nekoga deložirati iz doma, to su zaista žalosne situacije koje mi ne možemo promijeniti. Sigurnosti radi, sudski ovršitelj uvijek ide na teren u pratnji policije, iako do sada nikad na našem podrucju nismo imali nekih vecih neugodnosti ili cak fizickih nasrtaja na naše službenike, rekla je Mirjana Sincic-Kocijancic, predsjednica Opcinskog suda u Puli.
Kako kaže Lennart Tomy Pukšec, vlasnik zagrebackog komisiona Centar za prodaju d.o.o., javna prodaja predmeta iz privatnih kucanstava zadnja je solucija koja mnogim ovršiteljima preostaje kada više nemaju odakle naplatiti dug.
- Naš je komision odradio i naplatu jednog od vjerojatno najstarijih dugovanja, još iz '91., što je mnoge zaprepastilo. Znate, kod nas je nekako postalo normalno da nitko nikome ništa ne placa, no taj krug se mora kad-tad prekinuti. Jer kao što svi mi svakog dana moramo u ducanu platiti kruh i mlijeko, tako se moraju placati i sve druge kupovine ili usluge. Buduci da ce dugovanja i nesretnih ljudi uvijek biti, osobno se zalažem da se i u našoj zemlji uvede sustav osobnog bankrota koji itekako može spasiti ljude. Jer, ako tvrtke koje barataju ogromnim novcem mogu proglasiti bankrot, zašto to ne bi mogli i obicni gradani, istaknuo je Pukšec.
Do tada, na javnim ce se dražbama i dalje nalaziti stanovi, kuce, motorna vozila i plovila, strojevi i alati, osobna racunala, elektricni aparati za kucanstvo, radio i TV uredaji, namještaj, raznorazna oprema, ali i poneka draga obiteljska uspomena. I sve to bit ce prodano u bescjenje.