Od kamata na kredite odobrene stanovništvu, domace banke utržile su 4,8 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci o poslovanju banaka koncem lipnja ove godine, te su tako u odnosu na kraj ožujka zaradu na kamatama povecale za 723,4 milijuna kuna. Taj prihod bankarski sektor ostvario je na stambenim kreditima, kreditima odobrenim po kreditnim karticama, kreditima za kupnju automobila te ostalim kreditima sa zajednickim nazivnikom - za razlicite potrošacke kredite, ali i odobrene dopuštene minuse po tekucim racunima.
I dok je americki bankarski sektor nedavno objavio podatak o enormnoj zaradi od 39 milijardi dolara izvucenih na minusima, dozvoljenim i nedozvoljenim, u Hrvatskoj je nemoguca misija saznati i sam podatak koliko gradana uopce koristi mogucnost dozvoljenog minusa po tekucem racunu, a kamoli koliko su banke samo na tom segmentu poslovanja utržile novca.
Istraživanja pokazuju da dozvoljene minuse po tekucim racunima koristi trecina gradana. Iz toga bi se moglo zakljuciti da se na 1,3 milijuna tekucih racuna u zemlji koristi dozvoljeni minus. Prema podacima o poslovanju banaka, one su koncem lipnja gradanima plasirale 51,33 milijarde kuna ostalih kredita, medu kojima su i minusi na tekucim racunima. U odnosu na kraj prošle godine smanjen je plasman tih kredita za 1,5 milijardi kuna. Koncem ožujka, primjerice, gradani su imali 52,8 milijardi kuna potrošackih kredita, minusa...
No, interesantan je podatak o visini naplacenih kamata na te ostale kredite. Tako su banke krajem ožujka utržile nepune 1,3 milijarde kuna kamata na ostale kredite dok su koncem lipnja na niži iznos plasiranih kredita utržile više - nepunih 2,6 milijardi kuna. Za taj rast utrženih kamata zaslužan je rast kamatnih stopa, ali vjerojatno i naplata zateznih kamata za kašnjenja i ulazak u crveno.
Prema nekim izracunima, na minus po tekucem racunu od 21 tisuce kuna, odobren na neto placu od sedam tisuca kuna, banka godišnje zaradi oko 2,9 tisuca kuna cistih kamata, dok na iskorištenih 10 tisuca kuna minusa, odobrenih na pet tisuca kuna neto place, banka godišnje zaradi oko 1,5 tisuca kuna. Stoga i ne cudi što je bankama u interesu gradanima odobravati minuse dva ili tri puta više od place koja sjeda na racun. Naravno, ovdje je rijec o okvirnim izracunima.
Prema podacima banaka, korištenje odobrenih minusa po tekucim racunima podložno je sezonskim kretanjima. U špici turisticke sezone, dakle srpnju i kolovozu, gradani više koriste dopuštene minuse. Za tim izvorom financija poseže se i uoci pocetka školske godine te u prosincu, mjesecu najviše potrošnje gradana. Minusi po tekucim racunima, zapravo su jedan od rijetkih izvora dodatnog financiranja potrošnje za gradane s obzirom na to da je ostale kreditne linije loša ekonomska situacija «pojela». No, kada se jednom ude u minus na tekucem racunu, vrlo ga je teško dovesti ponovno na nulu.