Banke i poslodavci tvrde da Vlada nema prostora za uvođenje novih poreza i prihoda, već da umjesto toga mora za desetak posto kresati plaće četvrt milijuna učitelja, liječnika, policajaca i ostalih službenika države i javnih poduzeća. Slično sada tvrdi i Institut za javne financije, upozoravajući da Hrvatska "ubire više poreza nego što joj porezni kapacitet dopušta". Vlada se treba okaniti traženja novih prihoda, pa proračunski manjak, kaže Institut, treba pokriti ponajprije rezanjem izdataka.
Međutim, takvim stajalištem Hrvatska udruga banaka (HUB), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Institut žele izlazak zemlje iz krize prebaciti isključivo na leđa osiromašene većine. Istodobno, žele zaštititi interese banaka i imućnijih slojeva u Hrvatskoj. Njihovi prijedlozi, naime, u sukobu su čak i s preporukama stručnjaka MMF-a. Ti su stručnjaci lani u nekoliko studija upozorili da proračunska konsolidacija potiče socijalno raslojavanje. Teret punjenja proračuna, kažu, treba postupno prebaciti na imućne slojeve, putem direktnih poreza na bogatstvo i nekretnine. Iz studija MMF-a očito je da sadašnje rezanje proračuna potiče pad gospodarstva, ali i proizvodnju siromaštva.
- Na uzorku od 17 zemalja OECD-a u razdoblju od 1978. do 2009. vidi se da fiskalna konsolidacija u pravilu dovodi do značajnog i upornog rasta nejednakosti, do smanjenja plaća i njihovog udjela u dohotku te do povećanja dugoročne nezaposlenosti, zaključili su MMF-ovi istraživači Ball, Furceri, Leigh i Loungani u studiji "Distribucijski učinci fiskalne konsolidacije" iz srpnja 2013.
Odjel za fiskalna pitanja MMF-a smatra da su države zaista iscrpile tradicionalne porezne prihode, ali za razliku od hrvatskih analitičara ne misli da nema prostora za nove poreze. "Ima ga na vrhu", poručio je Odjel prošle jeseni. Predložio je cijeli popis načina za oporezivanje banaka, imovine i nekretnina najimućnijih. Sve te studije neizravno poručuju vladama neka uzmu od bogatijih, kako bi što manje dirale siromašnije. Ako takvo stajalište ima MMF, kao tradicionalni zaštitnik kapitala, očito je da su nejednakosti otišle daleko i da se boji pobuna.
Novih poreza na nekretnine i bogatstvo, međutim, u Hrvatskoj nema na vidiku. Vlada je blokirana jer se tome protivi HNS Vesne Pusić, a najavljuje taj porez tek 2016. godine, kad bi u Banske dvore mogla useliti današnja opozicija. (Piše Branko PODGORNIK/NL)