- Novom ministru financija želim dobrodošlicu u klub katastrofičara, kako smo javno prozvani od strane njegovog prethodnika, kaže dr. Guste Santini, ekonomist i porezni stručnjak, komentirajući tvrdnje Borisa Lalovca o katastrofalnom stanju u hrvatskom gospodarstvu i padanju građana u "dužničko ropstvo". Ministar Lalovac ovih dana predložio je novi Zakon o ograničavanju zateznih kamata da bi se izašlo ususret prezaduženim građanima i tvrtkama, koji u ovom trenutku duguju šezdeset milijardi kuna.
Loša politika
- Ministar financija Boris Lalovac otvoreno govori o alarmantnom stanju i dužničkom ropstvu građana. Jeste li iznenađeni kad to čujete iz Vlade?
- To je ono što su pojedini ekonomisti, među kojima sam i ja, govorili već godinama - da imamo lošu i neodrživu ekonomsku politiku koja se ne vodi u interesu Hrvatske. Mi smo nazvani katastrofičarima, čak i statističarima, ali mi smo pratili stanje u gospodarstvu. Sad se konačno shvatilo i u Vladi da smo svi, i građani i država, u debelom minusu. Ministar financija sada je napokon i sam postao član kluba katastrofičara!
- Kako se dogodio pad u dužničko ropstvo?
- Nije se to dogodilo preko noći, nego je započelo internacionalizacijom bankarskog sustava, koje smo prije toga sanirali. Banke su potom krenule stimulirati građane da uzimaju kredite, počele su se "peglati kartice" i puhati baloni. Država i centralna banka to su ignorirali, sve dok 2012. godine nije došao Slavko Linić i rekao da treba gledati na kreditni potencijal stanovništva te da kreditni anuiteti i minusi moraju biti manji od visine plaće. Tada se od toga odustalo, ali ostalo je pitanje - zašto. Nastavilo se sa starom praksom, država je povećala porez građanima koji su dužni koliko i ona sama, te smo sada došli u neizdrživu situaciju.
- Vlada sada želi utjecati na bankarski sektor.
- Banke će pronaći način da te troškove odbace od sebe. One su snažne institucije, djeluju kao oligopoli i nisu samostalne, nego se dogovaraju. Prebacit će troškove na skuplje kamate za državu.
- Kako ćemo izaći iz dužničkog ropstva prema prijedlogu ministra Lalovca?
- On predlaže limit kamata i ograničavanja u tom smislu. Ali, novac je imovina koji ima svoju cijenu, a ona se zove kamatna stopa. Ako limitirate kamatnu stopu, nemate više tržišno gospodarstvo! A to se događa uz inozemni dug veći od cijelog BDP-a. Država i HNB trebaju priznati svoj dio grijeha te potom sjesti s bankama i napraviti program sanacije građana, poduzeća i države. Mi smo se do sada bavili samo državom, a treba se pobrinuti o svemu. Moramo se baviti gospodarstvom, jer oni ne mogu investirati dok su u ovakvom stanju.
Rizična zemlja
- Možemo li novopredložene zatezne kamate, 10,35 posto za potrošačke kredite i 8,35 posto za stambene kredite, usporediti s kamatnim stopama u drugim zemljama EU-a?
- Ovisi s kojim zemljama se uspoređujemo. Kamatna stopa ovisi o riziku vjerovnika kojem je banka izložena ako mu dodijeli kredit, pa se Hrvatska ne može uspoređivati sa zemljama poput Njemačke čiji je kreditni rejting AAA+ ili s drugim zemljama dobrog kreditnog rejtinga. Hrvatska je rizična zemlja, kriza je i jedina šansa da padaju kamate jest izlazak iz krize i porast investicija.
- Kako komentirate najnoviji podatak Državnog zavoda za statistiku da je BDP pao 0,4 posto u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prvi kvartal prošle godine?
- Bez sagledavanja stvarnog stanja u gospodarstvu i bez ozbiljnih reformi, takav rezultat i nije tako loš. S druge strane, on je neodrživ, objektivno je negativan, ali kako smo vodili politiku posljednjih dvadesetak godina, to je još i dobro. (D. GRAKALIĆ)