Kada se usporedi zarada na naknadama i provizijama s onom od kamata, ispada da naknade bankama donose zaradu koja doseže i polovicu iznosa koji ostvare na kamatama. Što se dogodilo u hrvatskom bankarskom sustavu da naknade za jednostavne usluge poput vodenja tekuceg, žiro i deviznog racuna danas donose toliku zaradu?
Do promjene filozofije poslovanja došlo je prije nekoliko godina, kada su prilicno jednostavne usluge postale "paket usluge", koje klijenti ranije nisu koristili, a mnogi nikad ni nece. Dodatnu zaradu banke su stvorile hiperprodukcijom sofisticiranih ulagackih proizvoda, ponudivši širokoj masi usluge koje su dotad mogli koristiti samo rijetki klijenti s podebljim racunom ili VIP statusom.
Uslugama nadoknadili gubitke kreditiranja
Još prije krize, a pogotovo nakon nje, sniženjem cijena popularizirane su i dodatne usluge banaka: skrbništvo i trgovanje vrijednosnim papirima, vodenje portfelja, ulaganje u investicijske fondove, konzultantske i aranžerske usluge na podrucju investicijskog bankarstva... Time su banke neprimjetno nadoknadile gubitke od povecanih troškova rezervacija za moguce gubitke od nenaplativosti kredita.
Nekoc je dodatna usluga bila potvrda o prometu po tekucem racunu, potom je masovno popularizirano internetsko bankarstvo, placanje racuna trajnim nalogom, podizanje novca putem bankomata i ugovaranje police od nezgode. Neke od tih usluga banke u odredenim situacijama dodatno naplacuju, a mnoge gradane nije briga za to pa placaju za svoje neznanje ili inertnost da kod druge banke potraže istu uslugu uz nižu naknadu ili cak bez naknade.
Naime, vecina banaka naplacuje ugovaranje trajnog naloga i svaki izvršeni nalog, no postoje i one koje to rade posve besplatno. Podizanje novca besplatno je ukoliko se podiže na bankomatu banke ciju karticu tekuceg racuna terete. Mnogi za to ne mare i podižu na bankomatima banke ciju karticu nemaju. Stoga im banke naplacuju naknadu za svaku takvu transakciju i to do cak dva posto podignutog iznosa. Da ima mnogo gradana koji na taj nacin troše kune s racuna, a povecavaju prihode banaka od naplate naknada, potvrdili su nam prošlog tjedna iz Zagrebacke banke. Od svih transakcija koje su gradani, korisnici hrvatskih banaka, proveli u Hrvatskoj na bankomatima banke koja nije njihova maticna banka 48 posto istih provedeno je upravo putem bankomata Zagrebacke banke, iz koje vele da je to zasigurno zbog najveceg broja bankomata u Hrvatskoj - cak 860.
Ipak, na uslugama platnog prometa banke zaraduju najviše od tvrtki, i to je tako vec devet godina otkako su preuzele usluge platnog prometa, a što je dotad bilo rezervirano samo za ZAP, današnju Finu. Prema polugodišnjim rezultatima banaka, u prvih šest mjeseci 2011. prihodovale su 475 milijuna kuna od trgovackih društava i 330 milijuna od gradana za poslove platnog prometa.
Banke su u prošloj godini na kamatama, naknadama i provizijama zaradile 7,26, a u 2009. godini 6,43 milijarde kuna. Prihodi banaka od kamata, provizija i naknada povecani su u posljednje cetiri godine za 50 posto. Najveci rast zabilježen je 2007. godine, kada je investicijsko bankarstvo i karticno poslovanje bilježilo veliki rast. Prihodi šest najvecih hrvatskih banaka od naknada i provizija tada su porasli za 26 posto.
Prema ovogodišnjim polugodišnjim financijskim rezultatima, sve su banke na kamatama zaradile 5,8 milijardi kuna, od naknada i provizija 1,4 milijarde, a od ostalih prihoda 773 milijuna. Na najvecu domacu banku, Zagrebacku, otpada 30 posto ukupno prihodovanih kuna od naplate kamata, a na drugu po velicini, PBZ, mnogo manje, "svega" 10,8 posto. No, PBZ je puno uspješniji od Zabe u naplati naknada i provizija te je u prvom polugodištu naplatio osam milijuna kuna više.
Vjerovali ili ne!
Mnogi koji su htjeli prijevremeno otplatiti kredit iznenadili su se kada su im u banci izracunali koliku ce naknadu pritom platiti. Naizgled je logicno da banka želi prije roka naplatiti cjelokupan kredit jer na pocetku otplate kredita naplacuje uglavnom kamatu, a na koncu najveci dio otpada na glavnicu i tada tek neznatno zaraduje od kamata. No, u bankama tako ne razmišljaju, vec forsiraju klijente da placaju kredit do kraja ugovorne obveze. Neke banke naplacuju naknadu za prijevremenu otplatu do cetiri posto vrijednosti preostale glavnice. To znaci da ce jednaku naknadu platiti onaj tko otplati kredit nekoliko mjeseci (cak i godinu dana) prije roka kao i onaj koji uredno otplati kredit do kraja.
Druga naknada koja bi se mogla svrstati u rubriku "vjerovali ili ne" je ona o otvaranju štedne knjižice ili racuna. Nekad je bilo uobicajeno da banke stimuliraju gradane da vežu svoj novac na duže razdoblje, odnosno da ga prebace s tekuceg racuna na orocenu štednju, a vec nekoliko godina tu uslugu naplacuju 100 kuna. Treca apsurdna naknada je ona o neutemeljenoj reklamaciji. Valjda se gradani mogu požaliti na uslugu svakom trgovackom društvu u zemlji, no banke to ne toleriraju tek tako i naplatit ce do 150 kuna ako reklamaciju ocijene neutemeljenom.
Koliko su banke (ne)transparentne u naknadama ukazao nam je Muhamed Hubanic iz Medulina. Naime, njegova ga je banka u drugoj poslanoj opomeni nedavno opteretila za 500 kuna zbog neplacene naknade za prvu opomenu koja iznosi 100 kuna. Tražili smo objašnjenje kako je nastala razlika od 400 kuna, cime je ukupan trošak opomene narastao na 800 kuna, u što je uracunata prva opomena od 500 kuna i druga od 300 kuna. No, iz banke nam to nisu htjeli odgovoriti, vec su se pravdali da im odredbe o obvezi cuvanja bankarske tajne prijece da u javnosti komentiraju konkretne slucajeve. Hubanic tvrdi da ni njemu nisu dali jasan odgovor iako je pismenim putem tražio pojašnjenje. (Piše Paulo GREGOROVIC)