Budući da su likvidne i raspolažu s oko 180 milijardi kuna štednje građana, od domaćih se poslovnih banaka već dulje vrijeme očekuje da novim kreditiranjem potaknu gospodarski rast. No, sudeći prema zaključcima s jednog od panela prošlotjedne konferencije Hrvatsko novčano tržište, onog koji se bavio upravo pitanjem kredita i gospodarskog rasta, čini se da ćemo se još načekati dok banke postanu okidač koji će nas izvući iz krize. Naime, i prisutni ekonomisti poslovnih banaka i predstavnici središnje banke zaključili su kako bi rast BDP-a trebao prethoditi kreditnom rastu, a ne obratno. Otprilike, loša situacija u gospodarstvu negativno utječe na očekivanja potrošača, oni se razdužuju, što smanjuje potražnju, koju opet trebaju investitori i poduzetnici da bi im se isplatilo ulagati, pa se i oni razdužuju, i tako ukrug.
Viši savjetnik u Uredu guvernera Hrvatske narodne banke, Ante Žigman primijetio je primjerice da se, kada govorimo o tome ide li prije rast BDP-a ili rast kredita, nalazimo u svojevrsnom začaranom krugu. Smatra da je pad profita banke naveo na razduživanje, one se dijelom okreću prema drugim tržištima, što izaziva pad kreditne aktivnosti i ponovo pad BDP-a. To je, kazao je Žigman, začarani krug koji treba prekinuti, ali gdje? Ide li prije ekonomski rast ili kreditni rast?
Regulativa Basel III
- Ipak je prvo išao pad gospodarske aktivnosti, pa pad kreditne aktivnosti. Mnoge studije su to pokazale. Ekonomsku aktivnost dakle ne stvaraju banke nego prvenstveno realni sektor koji pak godinama čeka strukturne reforme, potrebne da bismo iz tog začaranog kruga izašli, poručio je Žigman, dok je viceguverner HNB-a Damir Odak kazao da najveći doprinos financijski sektor danas može dati upravo kroz održavanje financijske stabilnosti jer bi korist bila puno manja od štete koju bismo imali da do narušavanja te stabilnosti dođe.
Treba spomenuti da je HNB pokušao potaknuti kreditiranje poduzeća kroz zadnju mjeru s blagajničkim zapisima. Neki naročiti rezultati nisu postignuti, mada, tvrde u središnjoj banci, od početka krize kumulativno još uvijek bilježimo kreditni prirast. Bitan su faktor i kamate, koje su, drže mnogi, previsoke da bi bile poticajne ili podnošljive u uvjetima smanjenih prihoda poduzeća.
Ispada dakle da banke čekaju da BDP počne rasti, pa će onda i pojačano kreditirati, što može djelovati pomalo paradoksalno ako znamo da se BDP sastoji od komponenti čiji rast je dosta vezan upravo na bankarske kredite, kao što su osobna potrošnja i investicije. No, ekonomski stručnjaci potvrđuju da zaista jest tako, odnosno da ekonomski oporavak prethodi značajnijem rastu kredita. (A. DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU