Hrvatski gradani nemaju jasne i jednostavne informacije kad ugovaraju financijske usluge, primjerice podižu kredite kod poslovnih banaka. One bi im morale davati jasne podatke o svojim proizvodima, i to tako da razumiju svoje obveze i da budu svjesniji rizika koji im prijete.
Rezultat je to analize Svjetske banke o zaštiti potrošaca kad su financijski proizvodi u pitanju, a koju je prezentirala koordinatorica za program zaštite potrošaca i financijske pismenosti Sue Rutledge.
Koliko je gradana zainteresirano za tocne podatke o tome na što se obvezuju kad ugovaraju neki posao s bankama i ostalim financijskim institucijama najbolje govori cinjenica da je dug hrvatskog stanovništva u pet godina, od 2003. do 2008., povecan s 25 posto na 40 posto BDP-a, odnosno u prosincu 2008. iznosio je 135 milijarde kuna, što je više od duga države bez jamstava i HBOR-a.
Rutledge vjeruje da bi bolja informiranost gradana o tome na što su se obvezali bankama pozitivno utjecala i na konkurentnost financijskih institucija.
U istraživanju o zaštiti potrošaca kad su financijski proizvodi u pitanju konstatirano je i da gradane brine to što im banke bez potpunog objašnjenja podižu kamate pa tako i rate kredita, ali i što raspolažu informacijama o njihovoj ukupnoj zaduženosti pa im nisu spremne osigurati nove kredite.
Strucnjaci Svjetske banke upozorili su u svome izvješcu i na to da zakonom "vjerovnicima, odnosno bankama, ne bi smjelo biti dopušteno da se istodobno naplacuju od dužnika i sudužnika". Cak 75 posto svih kredita u Hrvatskoj odobreno je uz sudužnika, odnosno jamca, a sugerira se da zakon mora obvezati banke da ne smiju teretiti sudužnika dok nisu iscrpile sva sredstva naplate od dužnika.
Banke bi morale ishoditi i sudski nalog prije nego što pocnu "sjedati" na placu sudužnika, odnosno jamca.