Rast dobiti domacih banaka u prošloj godini u odnosu na 2009. ponovno je u Hrvatskoj izazvao raspravu o visini kamata i zarada koje banke na njima ostvaruju. Dobit banaka prije oporezivanja iznosila je 4,6 milijardi kuna i javna se rasprava uglavnom okrenula kamatama koje banke naplacuju po puno vecim stopama nego što to cine njihove banke-vlasnici u maticnim zemljama. Prijevremeno, nerevidirano izvješce Hrvatske narodne banke pokazuje da su banke u prošloj godini na kamatama, naknadama i provizijama zaradile 7,26 milijardi kuna, no koliko su zaradile na svakom od tih nameta tek se treba vidjeti. Ipak, dvije najvece banke u zemlji u svojim su financijskim izvješcima na burzi objavile i te podatke.
Tako je Zagrebacka banka na naknadama i provizijama zaradila 931,6 milijuna kuna, a Privredna banka Zagreb 1,089 milijardi. To znaci da su dvije najvece banke na naknadama i provizijama zaradile cak dvije milijarde kuna. No, to ne znaci da su gradani i poduzeca na ime naknada i provizija uplatile «samo» toliko novca jer banke prihod od naknada prikazuju tek kad od njega odbiju trošak provizija i naknada. Zapravo su dvije najvece banke od naknada i troškova skupile 2,4 milijarde kuna. Toliko su im na ime vodenja tekucih i žiro racuna, razlicitih paket-racuna, internet bankarstva, naknada za obradu kredita ili odobravanja gotovinskih kredita, pa i za investicijsko upravljanje u prošloj godini uplatili gradani i tvrtke u Hrvatskoj.
Kad se usporedi zarada na naknadama i provizijama sa zaradom od kamata ispada da brojne naknade koje gradani placaju na kraju bankama donesu zaradu koja doseže i polovicu iznosa koji ostvare na kamatama.
U Hrvatskoj je moguce nabrojati najmanje desetak razlicitih naknada, od troškova po tekucim, žiro i štednim racunima, troškovima obrade pojedinih zahtjeva u banci pa do naplatama samih opomena za neplacene kredite. Gradani plate naknadu i svaki put kad podignu novac na bankomatu banke ciju karticu tekuceg racuna nemaju i on se može kretati cak do dva posto podignute svote.
Ovisno o paketima koje koriste, gradani mjesecno na naknade bankama u prosjeku plate i do sto kuna, što je primjerice mjesecni trošak vode i odvoza smeca koje samac placa u Zagrebu, ili mjesecni racun samca za elektricnu energiju, a takvih je potrošaca u Hrvatskoj tridesetak posto.
Stotine milijuna kuna godišnje na upravljanju mirovinskom štednjom u
drugom stupu zarade društva za upravljanje mirovinskim fondovima.
Krajem prošle godine Hanfa je tu naknadnu smanjila na 0,65 posto
godišnje ukupne imovine mirovinskog fonda. Dotad je naknada iznosila
0,75 posto imovine, a društva za upravljanje mirovinskom štednjom
gradana zaradila su 1,46 milijardi kuna od 2002. godine.