Ministar financija Boris Lalovac izjavio je u petak, nakon sastanka s bankarima, da su oni spremni pomoći u rješavanju problema u kojima su se našli njihovi klijenti - dužnici s kreditima u švicarskim francima.
"Bankari su spremni pomoći", rekao je Lalovac, dodajući da su ponudili razna rješenja.
Lalovac je izjavio i da očekuje da će bankari, nakon međusobnih i konzultacija sa svojim pravnim službama, izići sa zajedničkom ponudom rješenja.
Dodaje da su se sudionici sastanka složili da treba tragati za rješenjem koje će biti dugoročno i koje će zaštiti dužnike u francima od oscilacija tečaja švicarske valute. Pritom je spomenuo mogućnost da se krediti u francima konvertiraju u euro ili kunu.
Sastanak za tjedan dana
Lalovac je najavio da će se danas susresti s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem i predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem, koji su se, kako je rekao, također aktivno uključili u rješavanje tog gorućeg problema.
Lalovac još kaže kako je važno usuglastiti rješenje što prije, kako dužnici ne bi bili oštećeni već prilikom plaćanja sljedeće rate.
Idući sastanak s bankarima, po riječima ministra, trebao bi se održati za tjedan dana, a na njemu bi trebali biti i predstavnici Udruge Franak.
Švicarska narodna banka (SNB) u četvrtak je odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, nakon čega je cijena 'švicarca' skočila prema euru oko 16 posto, između 1 i 1,02 franka za euro.
Pritom je na tečajnici Hrvatske narodne banke utvrđenoj u četvrtak tečaj franka skočio prema kuni za 15,7 posto, na 7,3984 kune.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.
Građani su tako imali 21,8 milijardi kuna kredita s valutnom klauzulom vezanom za švicarac, a od toga se čak 20,5 milijardi kuna odnosi na stambene kredite. U ukupnim stambenim kreditima stanovništvu, od 56,3 milijarde kuna, udio kredita vezanih uz franak iznosi 36,5 posto.
Prema procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima', pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.
Šefovi banaka
Sastanku su prisustvovali predstavnici svih vodećih hrvatskih banaka, poput Franje Lukovića iz Zagrebačke banke, Petra Radakovića iz Erste banke, i dr., no pri dolasku na sastanak nitko on njih nije želio davati izjave novinarima okupljenima ispred zgrade Ministarstva financija.
Ministar Lalovac u četvrtak je najavio sastanak s bankarima u sklopu konzulatacija oko donošenja mogućih rješenja kojima bi se ublažio udar na korisnike kredita u švicarskim francima zbog drastičnog porasta te valute.
Tada je izrazio nadu da će poslovne banke, u okvirima svojih mogućnosti, korisnicima kredita u švicarskim francima izaći u susret, kao što su svojevremeno učinile kada je bila riječ o Zakonu o potrošačkom kreditiranju smanjivši kamatne stope.
Maras i Grčić: Građani se smiju osjetiti špekulacijski udar tržišta
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je u petak kako Vlada može pomoći ljudima koji su opterećeni problemom povećanja tečaja švicarskog franka, dok je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras istaknuo da građani ne smiju osjetiti špekulacijski udar tržišta.
Na pitanje novinara što Vlada može napraviti kako bi pomogla dužnicima u 'švicarcima', potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Grčić je kazao da se radi o ozbiljnom problemu koji je iskrsnuo promjenama na međunarodnom financijskom tržištu, na što Vlada nije mogla utjecati.
"Ali Vlada može na određeni način pomoći tim ljudima koji su opterećeni problemom povećanja tečaja švicarskog franka. U tom smislu ministar financija Boris Lalovac je direktno zadužen da vodi razgovore s Udrugom Franak i vjerovatno ćete već danas čuti neka razmišljanja o tome koji je smjer potencijalne pomoći", rekao je Grčić nakon potpisivanja i uručivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz projekta "Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa" mikro, malim i srednjim poduzetnicima.
"Tijekom dana ćete vjerovatno dobiti više informacija oko toga od ministra Lalovca", dodao je Grčić.
Upitan hoće li ostati sadašnje kamate na kredite u švicarskim francima ili će doći do njihovih promjena, Grčić je izjavio da je napravljen okvir za projekciju tih kamata već odavno, što je dovelo do smanjenja rata kredita između 300 i 700 kuna.
"To je već bio veliki doprinos Vlade djelomičnom rješevanju problema. Međutim kad se dogode ovakvi ekstremni poremećaji na međunarodom tržištu i ovakvo klizanje tečaja onda je svakako prostor za saniranje tih posljedica puno manji, ali Vlada neće odustati od toga da i dalje prati probleme ovog dijela građana i da im maksimalno u tom dijelu pomogne u okviru svojih mogućnosti", izjavio je Grčić.
Dodao je i kako jučerašnja priča oko oprosta duga pokazuje s kojim naporom Vlada radi da pomogne najpotrebitijima u državi i da je to najbolji primjer za poduzimanje svih napora da se slični problemi rješavaju i u okviru opterećenja koji proizlazi iz dizanja tečaja franka.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, pak, izjavio je kako Vlada vodi računa o svojim građanima i štiti interes građana.
"Treba napraviti sve kako bi građani što manje osjetili ove, ja bih rekao nekada i špekulacijske promjene tečaja, jer nije normalno da se valute mijenjanju po 20 ili 30 posto u jednom danu", kazao je Maras, napomenuvši da građani ne smiju osjetiti udar špekulacija na tržištu.
Na pitanje što je sa poduzetnicima, Maras je odgovorio kako se ne radi razlika između poduzetnika i građana kada ih treba zaštiti od ovakvih šekulativnih promjena na tržištu. (Hina)