Hrvatskoj ponovno prijeti recesija, ponajviše zbog krize u Europskoj uniji, a pad gospodarstva mogao bi biti od 0,3 do 1,3 posto. Tako Hrvatsku u ovoj godini vide Ekonomski institut i analiticari šest najvecih hrvatskih banaka cije je analize u utorak objavila Hrvatska udruga banaka.
I dok ekonomisti banaka u prosjeku predvidaju pad gospodarstva od 1,3 posto, Ekonomski je institut nešto optimisticniji i ocekuje ove godine pad od 0,3 posto, te rast gospodarstva u sljedecoj godini od jedan posto. Vlada je proracunske smjernice, usvojene prošli tjedan, temeljila na rastu od 0,8 posto u ovoj te 1,5 posto u 2013. godini.
No, cini se da u njih sumnjaju i u vodecim bankama i na Ekonomskom institutu, koji se, doduše, ogradio uz opasku da je svoju analizu izradio prije Vladinih smjernica, ali da je u nju ipak ugradio dio najava o povecanju PDV-a i promjenama u porezu na dohodak. Na institutu vjeruju da bi Vladina najava konsolidacije javnih financija mogla sprijeciti pad kreditnog rejtinga Hrvatske.
Razlicite prognoze
Oko prognoza za ovu godinu nisu jedinstveni ni u bankarskom sektoru pa dvojica analiticara ocekuju pad od dva posto, a dvojica smatraju da ce on ipak biti oko jedan posto. U kojim to bankama imaju crnji scenarij, HUB ne otkriva.
Nova recesija posljedica je ponajviše krize u Europskoj uniji jer cak cetiri od šest anketiranih ekonomista dužnicku krizu i recesiju u Europi navode kao glavni razlog slabljenja domaceg BDP-a. Dvojica, pak, uzroke vide u domacoj fiskalnoj prilagodbi.
Ekonomski institut procjenjuje da je rast gospodarstva, prvi nakon 2008., u prošloj godini ipak bio samo 0,2 posto, a da ce ove godine Hrvatska opet kliziti, i to za 0,3 posto. I oni vjeruju da ce blagi oporavak u 2013. biti moguc zahvaljujuci stabilizaciji ekonomija eurozone, ali i reformama u domacem gospodarstvu.
Povecanje PDV-a, vjeruju, smanjit ce osobnu potrošnju, a ocekuju da se to dogoditi i s državnom potrošnjom zbog konsolidacije javnih financija. Negativni bi se trend investicija trebao zaustaviti tijekom godine, ali ce na razini prosjeka godine i one ostvariti pad.
- Nakon što je medunarodna razmjena oslabjela krajem prošle godine, u ovoj se godini predvida vrlo blagi oporavak. Kod izvoza bi tome trebala doprinijeti još jedna dobra turisticka sezona. Oporavak ekonomske aktivnosti u eurozoni kao najznacajnijem vanjskotrgovinskom partneru Hrvatske te provodenje reformi u domacem gospodarstvu trebali bi otvoriti perspektive za blagi oporavak u 2013., stoji u analizi Ekonomskog instituta.
Rast deficita
Ministar financija Slavko Linic nije želio pretjerano polemizirati s najavama gospodarskog pada, pogotovo s analiticarima onih banaka koji procjenjuju pad gospodarstva od dva posto.
Njegova je suzdržanost razumljiva s obzirom na to da u Hrvatskoj trenutno borave misija MMF-a i predstavnici rejting agencija nakon cega ce biti puno jasnije hoce li Hrvatska sacuvati svoju dosadašnju ocjenu.
Linic istice da je Vlada najavom investicija u energetici i prometu pokazala jasno opredjeljenje smanjenju uvoza, prvenstveno energije, i podizanju konkurentnosti domacih poduzeca u prometu.
- Ocito je rijec o analizama koje nisu uzele u obzir domace investicije, nego se uglavnom temelje na stanju u okruženju i na glavnim hrvatskim izvoznim tržištima. Investicijama želimo smanjiti uvoz, pogotovu u energetici, i uciniti domace tvrtke konkurentnima, to je jedan od temelja smjernica za izradu proracuna, kazao je Linic.
U bankama ne vjeruju ni da ce Vlada ostvariti plan o deficitu državnog proracuna od 2,7 posto BDP-a, odnosno 9,6 milijardi kuna. Vlada je uz to planirala da ce deficit opce države, ukljucujuci izvanproracunske fondove i lokalne zajednice, biti 3,2 posto BDP-a, a bankarski analiticari procjenjuju da ce on biti od 4,5 do šest posto, odnosno u prosjeku 4,9 posto.
Što se tice inflacije i nezaposlenosti, bankarski sektor i institut puno su bliže Vladinim projekcijama. Tako Vlada u ovoj godini ocekuje inflaciju od 2,5 posto, što je isto kao i prosjek kojem se nadaju u bankama, dok na Institutu vjeruju da bi inflacija mogla biti 2,6 posto. Što se, pak, deviznog tržišta tice, banke ocekuju stabilan tecaj koji bi se na kraju 2012. trebao kretati na slicnoj razini na kojoj se i sada nalazi: izmedu 7,5 i 7,6 kuna za jedan euro.
Umjereni optimizam
- Objavljene Vladine smjernice za pripremu ovogodišnjeg proracuna nagovještavaju cvrste korake prema smanjenju deficita, što bi do donošenja proracuna moglo biti dovoljno za dobivanje povjerenja financijskih tržišta i sprecavanje pada kreditnog rejtinga s negativnim ekonomskim posljedicama, našli su razloga za optimizam na Ekonomskom institutu.