Koja je vaša funkcija u poduzecu, kolika vam je placa, a kolika ostala, izvanredna, primanja te što planirate sa svojim novcem - neka su od pitanja na koja gradani Hrvatske moraju odgovoriti bankama prilikom otvaranja racuna ili orocavanja sredstava na racun, a koja bi, kako pojašnjavaju bankari, trebala sprijeciti pranje novca i financiranje terorizma. Ne odgovori li klijent na ta pitanja, koja u velikoj mjeri zadiru u privatnost, u nekim bankama nece dobiti ni traženu uslugu, a odgovori li, i anketni upitnik potpiše kao da je rijec o ugovoru, klijent pristaje ne samo na provjeru tih podataka, vec i na njihovu razmjenu izmedu banke i neke trece institucije, domace ili strane, a obavezuje se i da ce banku, bude li promjena u njegovom zaposlenju ili primanjima, o tome uredno obavijestiti.
- Prije nekoliko dana sam u Hrvatskoj poštanskoj banci na vec postojeci devizni racun htio orociti novac, no dobio sam tzv. upitnik za klijente - fizicke osobe, koji sam trebao ispuniti. Prvi dio upitnika, u kojem se traže vec poznati opci podaci, još sam i mogao ispuniti, no ostale nisam htio jer zadiru u moju privatnost. Službenica na šalteru rekla mi je, medutim, da moram ispuniti cijeli upitnik jer u protivnom necu moci dobiti ni uslugu, što mi je potvrdila i voditeljica poslovnice banke, prica Tomislav Loncar, tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošaca, koji anketni upitnik na kraju nije ispunio pa nije mogao ni orociti svoj novac. Kako kaže, banka traži podatke o vrsti zaposlenja i poslodavca, poziciji zaposlenja, prosjecnim mjesecnim primanjima, ostalim izvorima prihoda, što na Zapadu, u Europi na koju se stalno pozivamo, dodaje, smiju samo državni organi, odnosno poreznici, ali nikako banke.
- Iz kojih bi razloga, osim toga, klijent dao ovlaštenje banci da podatke provjerava i, kako se navodi na kraju upitnika, poduzima sve radnje vezane uz obradu i razmjenu njegovih osobnih podataka s trecom pravnom osobom u zemlji i inozemstvu? Na taj nacin dajemo široka ovlaštenja banci da s našim podacima radi što god želi, ovlaštenja kakva nema cak ni policija kada istražuje kriminalne radnje, vec mora imati sudski nalog za provjeru odredenih podataka, istice Loncar te se pita mogu li obicni, «mali», gradani na isti nacin doznati kolika su primanja naših dužnosnika, predsjednika uprava banaka i ostalih koji od nas takve podatke traže.
Upitnik fizickim, ali i pravnim osobama koje otvaraju racun ili vrše transakcije vece od 105.000 kuna, proizlazi iz Zakona o sprecavanju pranja novca i financiranja terorizma i na snazi je od pocetka ove godine, odgovaraju u Hrvatskoj poštanskoj banci i u Hrvatskoj udruzi banaka, koja je upitnik sastavila, a banke ga se moraju pridržavati. Kako isticu u HUB-u, banke prilikom svakog uspostavljanja poslovnog odnosa s klijentima, bilo da se radi o fizickim ili pravnim osobama, moraju provoditi «dubinsku analizu klijenata», a svi su prikupljeni podaci povjerljivi i tajni, odnosno bankovna tajna.
No dok u Hrvatskoj poštanskoj banci popunjavanjem cijelog upitnika uvjetuju pružanje usluge, na šalterima drugih banaka odgovaraju da klijent ne mora odgovoriti na pitanja koja smatra suviše privatnima. Kažu tako u, primjerice, Zagrebackoj, Privrednoj ili pak Erste banci. Kako, medutim, kažu u HPB-u, u slucaju da klijent odbije odgovoriti, smatra se da banka nije provela propisane mjere dubinske analize i ne smije uspostaviti poslovni odnos s klijentom ili izvršiti transakciju. O svakom odbijanju ili prekidu poslovnog odnosa zbog neprovodenja propisanih mjera banka je dužna obavijestiti Ured za sprjecavanje pranja novca pri Ministarstvu financija, a ako banka ne provede propisane mjere, zakonom su odredene vrlo visoke kazne kako za banku, tako i odgovornu osobu, zakljucuju u HPB-u.