Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić poručio je jučer kako je po njegovom osobnom mišljenju rješenje za problem dužnika u »švicarcima« već trebalo biti dogovoreno, jer u sadašnjoj situaciji najviše pate građani koji su socijalno najugroženiji. HNB, poručio je Vujčić, stoji na raspolaganju za konzultacije oko bilo kojeg prijedloga svim stranama koje sudjeluju u iznalaženju rješenja, ali je u konačnici rješenje na bankama i Vladi.
Na pitanje koliko je građana prestalo vraćati stambene kredite u švicarcima, u HNB-u odgovaraju da imaju podatke samo o tome koliki se postotak kredita od ukupnog iznosa na vraća, odnosno koliki je udio loših kredita, a riječ je o 13,3 posto. No, kad se taj podatak ukalkulira u broj kreditnih partija može se zaključiti da oko šest tisuća građana ne uspijeva uplatiti svoje kredite u »švicarcima«.
Pregovori zamrli
Trenutno je rad u pregovaračkoj skupini koja bi trebala donijeti to rješenje u potpunosti zaustavljen, ali se s obzirom na to da rok u kojem vrijedi privremeno rješenje fiksiranog tečaja franka na 6,39 istječe, tom problemu će se i banke i Vlada morat posvetiti najkasnije na jesen.
Sam premijer nedavno je upozorio da će Vlada, ako ne dođe nikakav prijedlog iz bankarskih krugova, produljiti primjenu sadašnjeg zakona kojim je tečaj franaka zamrznut.
No, kako neslužbeno doznajemo, u dijelu bankarskog sektora postoji sklonost da se to rješenje nastavi primjenjivati, ali da se drukčije zakonski regulira. Iako o tome nitko ne želi službeno govoriti, dio bankara sklon je tome, doznajemo iz više izvora, da se razlika u tečaju franka između stvarnog tečaja i fiksiranog tečaja oporezuje stopom od sto posto, odnosno da se taj cijeli iznos pripadne državi, koja bi ga onda kao socijalnu mjeru transferirala građanima. Građani bi i ubuduće plaćali isti iznos rata, država u konačnici ne bi ubrala zaradu, a banke bi svojim inozemnim vlasnicima mogle objasniti da je riječ o porezu koji im je uvela Vlada i da se teško protiv njega mogu boriti.
Naši izvori ističu i to da su pregovori dijelom zamrli upravo zbog toga što se banke ne mogu dogovoriti oko zajedničkog prijedloga koji bi značio da su ipak spremne ponuditi nešto više od rješavanja problema kod socijalno najugroženijih građana. Ovaj najnoviji prijedlog koji ide iz jednog dijela njihovih redova, napominju, ne znači da su banke spremne popustiti nego su izračunale što im nosi najmanje štete.
Dužnici iscrpljeni
Bilo kakva konverzija kredita, pa makar i onih koji su korišteni za kupnju jedine nekretnine trenutno bi zahtijevala veći trošak i bankama i njihovim dužnicima. Bankama ne odgovara da odjednom podnesu taj trošak, a svjesne su toga da su njihovi dužnici prilično iscrpljeni i da im povećanje broja onih koji neće plaćati kredit također šteti.
U Vladi pak o tom najnovijem prijedlogu ne žele govoriti, ali ističu da će voditi računa o tome da se trajnim rješenjem kakvo ono god bilo dužnici u »švicarcima« ne dovedu u lošiji situaciju od sadašnje.
Za dužnike bi pak rješenje koje bi značilo da se privremena mjera zamrzavanja tečaja franaka na 6,39 kuna pretvara u dugoročniju ili da se na razliku uvodi porez koji zapravo pripada njima u konačnici značili isto.
O rješenju kroz uvođenje poreza već se ranije raspravljalo, ali tada se govorilo da bi Vlada bankama uvela porez na aktivu u švicarskim francima, no kako se čini ta je opcija zasada napuštena.
Udruga Franak smatra neprihvatljivom ideju dijela bankara po kojoj bi država uvela 100-postotni porez na iznos tečajnih razlika iznad 6,39 kuna za švicarski franak i to vraćala korisnicima kredita jer smatra da taj tečaj nije realan i da bi samo zamrznuo sadašnje neodrživo stanje.
Ivan Kontrec, koordinator Udruge Franak, kaže kako se dosad uvijek pričalo o tečaju od 5,30 do 5,40 kuna za jedan franak te da im je tečaj d 6,39 kuna apsolutno neprihvatljiv.
»To bi možda jednim dijelom i bilo u redu da su banke bile zadužene u punom iznosu u toj valuti u trenutku kada su nam davale kredite u francima. Međutim, nitko ne zna u kojim su one iznosima bile zadužene. To je stvar HNB-a i na središnjoj je banci da to istraži. Tečaj od 6,39 kuna za jedan franak nama je neprihvatljiv, to je previsok i nepravedan tečaj«, kaže Kontrec.
Koordinator Udruge Franak navodi kako je 10.000 ljudi koji su digli kredite u francima pred ovrhom, da se radi o 10.000 obitelji koje ne vide izlaz iz očajnog stanja te kako bi im rješenje problema koji predlaže dio bankara samo otežalo izlazak iz krize.
Kontrec predlaže znatno manji tečaj, 5,30 do 5,40 kuna za jedan 'švicarac'.
Međutim, problem je u tome, kaže, što se u Hrvatskoj svi boje zamjeriti moćnim bankarima, iako Udruga svakodnevno dobiva deklarativnu podršku pojedinaca. Političarima, nadalje, zamjera da preko njihovih leđa nerijetko sakupljaju političke bodove, a da ništa ni ne pokušavaju riješiti.
Pregovori o kreditima u 'švicarcima' između banaka i Udruge Franak, uz posredovanje države, zamrznuti su već mjesecima, kao i tečaj franka za korisnike kredita.
No, najesen bi, smatra Kontrec, trebalo riješiti taj problem, a očekuje da će se tada i saborski zastupnici više baviti tim pitanjem. Očekuje da se tada riješi barem problem glavnica, koje bi se trebale konvertirati u eure ili kune po nekom prihvatljivom tečaju.
»Vjerujem kako većina korisnika kredita u francima ne bi imala ništa protiv da se glavnica iz 'švicarca' prebaci u eure. Ne trebamo tražiti previše i ne želimo biti privilegirani u odnosu na korisnike kredita u eurima kako to neki žele prikazati«, zaključuje Kontrec. (Hina, J. MARIĆ)