Za razliku od americke krize, koja je pocela lomovima u velikim bankama, pa se tek s pomakom od dvije godine prenijela na gospodarstvo, kompanije, nezaposlenost i gradane, u hrvatskoj novoj gospodarskoj depresiji velike inozemne banke stoje kao da su usred Eldorada, zahvaljujuci i svojoj konzervativnoj politici i visokoj kapitaliziranosti. Visoku profitabilnost banaka unazad 12 mjeseci ugrožava tihi rast nenaplativih, a dospjelih zajmova. Potkraj prošle godine, nenaplativo im je bilo samo 4,9 posto od ukupnih bankarskih zajmova, što je za banke bio posve umjeren poslovni rizik. Ali, zbog produbljivanja gospodarske krize u Hrvatskoj, vjerojatno je - kako ocjenjuje dr. Žarko Primorac - da ce taj rizik u iducih godinu i pol rasti, te da ce se iznos nenaplativih zajmova povecati do razine od devet posto ukupno odobrenih kredita.
Prezadužena Hrvatska je i dalje Eldorado za mrežu velikih EU-banaka, koje su na prijelazu u 21. stoljece po popularnim cijenama preuzele gotovo sav ovdašnji financijski prostor. To je kljucni nalaz najnovijeg istraživanja zagrebackog «Privrednog vjesnika», ciji su analiticari, pod vodstvom dr. Žarka Primorca, predstavili i top-ljestvicu bankarske moci u Hrvatskoj. Prema njihovim nalazima, financijskom industrijom u Hrvatskoj vlada mreža šest banaka, što su u vecinskom posjedu mreže nekoliko velikih EU-kuca: vodeca bankarska adresa u Hrvatskoj je Zagrebacka banka (koja je u vecinskom vlasništvu pretežno talijanske UniCredit grupe), za kojom slijedi Privredna banka Zagreb (koja je u vecinskom vlasništvu talijanske Intesa/SanPaolo grupe), za kojima slijede vecinske austrijsko-njemacke, francuske, madarsko-austrijske i pretežno njemacke bankarske grupacije. Ostatke ostataka hrvatske bankarske suverenosti predvode kadrovski prodrmana Hrvatska poštanska banka i još kreditno dobro držeca šibenska Jadranska banka, na desetom i jedanaestom mjestu, prema visini osnovnog kapitala.