Obilježavanje 60. obljetnice poslovanja Istarske kreditne banke Umag d.d. bila je prigoda za razgovor s predsjednikom Uprave Banke, Mirom Dodićem. Naime, IKB je prva privatizirana banka u Hrvatskoj koja djeluje od 1965. godine, dok je danas međunarodno priznata financijska ustanova koja zapošljava 230 ljudi. Ove godine bilježi bilancu od 3,25 milijardi kuna, te bruto dobit od 26 milijuna kuna.
- IKB je nedavno obilježila 60. obljetnicu poslovanja. To je veliki uspjeh. Čemu možete zahvaliti na tome?
- Kao prvo bih naveo kvalitetno upravljanje sredstvima koja nam povjeravaju građani i poslovni subjekti, te njihovo usmjeravanje u projekte koji poboljšavaju gospodarski razvoj i život u našem okruženju. Naš je prioritet da budemo usmjereni prema klijentima, ali s visokom razinom zaštite kod odobravanja kredita. To je onaj osnovni dio kojem posebno pridajemo pažnju. Konkurentni smo i u odnosu na velike bankarske sustave, jer ukoliko ne bi bili konkurentni, ne bismo mogli postići spomenuti uspjeh. Ono što je vrlo bitno jest da je on postignut i uz zadržavanje regionalnog pristupa. Naime, neke su regionalne banke išle na stvaranje nacionalne banke, što se loše odrazilo na njihovo poslovanje, pa smatramo da trebamo i dalje jačati kao regionalna banka.
- Neto dobit za prvih 9 mjeseci ove godine iznosi nešto više od 21 milijun kuna, odnosno 10 puta više nego krajem 1997. godine, uoči bankarske krize u Hrvatskoj. Kako ste tijekom godina uspjeli zadržati sigurnost, stabilnu razinu profitabilnosti pa i kontinuirani rast?
- Jedino je transparentna i dugoročna politika s našim klijentima mogla polučiti takve rezultate. Tu je i vođenje računa o troškovima poslovanja, uz ''konzervativni'' pristup prilikom odobravanja kredita, koji su omogućili veću sigurnost i stabilnu profitabilnost s kontinuiranim rastom. Naše je opredjeljenje bilo poslovanje bez kreditnog zaduženja, vođenje računa o štedišama radi njihove sigurnosti i plasmanima klijentima koji će omogućiti njihov razvoj, a time i razvoj banke.
- Jednom prilikom ste izjavili kako u 60 godina postojanja niti jedan djelatnik banke nije dobio otkaz, što je veoma zanimljiv podatak i ukazuje na zadovoljstvo poslovnim okruženjem. Na koji je način IKB to postigla tokom svih ovih godina?
- Prije osamnaest godina, kada sam došao na mjesto predsjednika Uprave, imao sam razgovor sa zaposlenicima kojih je bilo 162, dok je bilanca bila svega 543 milijuna kuna. Radnicima sam dao dvije mogućnosti; da otpustimo dio radnika iz razloga što ih je bilo previše za obim posla kojeg je banka tada obavljala, ili da pak idemo u veće poslovanje, te da nikoga ne otpustimo. Zaposlenici su prihvatili drugu soluciju, nakon čega smo porasli i nije bilo potrebe nikoga otpustiti. Dapače, kako smo se razvijali, zapošljavali smo još i nove ljude.
Iz tog razloga, temeljem posebnog istraživanja, na razini Hrvatske, 2009. godine proglašeni smo "Herojima recesije", čime je meni i banci odano posebno priznanje za uspješno poslovanje bez otpuštanja radnika. Kod zapošljavanja smo vodili računa da uzmemo stručne mlade kadrove. Imamo već 84 zaposlenika s visokom stručnom spremom, od čega je jedan doktor znanosti, te osam magistara znanosti i sveučilišnih specijalista.
- Najnoviji podaci govore kako se više od polovice dugovanja građana Hrvatske odnosi na dug prema bankama, kreditnim unijama i štedionicama. Kako IKB uspijeva balansirati između ''loših kredita'', potreba svojih komitenata i svog profita?
- Što se tiče građana, mi smo zadovoljni po pitanju otplate kredita i tu nemamo nekih većih problema. Međutim, kod davanja kredita opredijelili smo se na opreznost, dajemo kredite onima koji su u mogućnosti da ih vrate. Razgovaramo sa svakim klijentom, jer je i njemu u interesu da pokuša naći odnos povrata kredita i njegovih primanja. Moram napomenuti da otprilike trećinu ukupnih plasmana imamo kod građana.
- Uvijek ste bili orijentirani na poslovanje s građanima, malim i srednjim poduzetnicima. Poslovanje s velikim poslovnim subjektima i korporacijama donosi i veći rizik. Je li takvom politikom banka uspjela zadržati stabilnost?
- Od samih smo početaka bili orijentirani na građane, te male i srednje poduzetnike, što je prisutno i danas. Velikim korporacijama dajemo uglavnom kratkoročne kredite. Što se tiče samih građana, veoma smo zadovoljni omjerom loših kredita u odnosu na ukupne plasmane.
- Niste odobravali kredite u švicarskim francima. Zbog čega? Jeste li svojim iskustvom unaprijed predvidjeli scenarij koji se kasnije dogodio?
- Moram reći da je odluka naše banke bila da ne odobravamo takve kredite, bez obzira što ih je u ponudi bilo mnogo, uz nižu kamatnu stopu. Bili smo svjesni da bi u poteškoću mogao doći klijent, a samim time i mi nakon toga. Naime, naša je procjena bila da bi se građani trebali zaduživati ili u kunama ili u eurima. To su dvije valute koje prate život naših ljudi, firmi i svega ostalog. Tečaj eura brani HNB ukoliko bi on nešto više skočio u odnosu na domaću valutu. Mi smo neke klijente uvjeravali da nije dobro da ulaze u te kreditne aranžmane, no oni su bili uporni i otišli u drugu banku. Naime, ukoliko dolar raste u odnosu na euro, švicarski franak ide uz dolar. Ukoliko euro raste u odnosu na dolar, franak ide uz euro. Međutim, ukoliko obje valute padaju, a raste cijena zlata, franak ide uz cijenu zlata. To se i desilo, naše se predviđanje zapravo i realiziralo. Klijenti su tek kasnije uvidjeli da smo bili u pravu.
- Kakva je suradnja IKB-a sa Županijom i lokalnim jedinicama u kojima posluje?
- Naša je suradnja veoma dobra po pitanju kreditiranja i klijenata, iako još uvijek ima dovoljno prostora da unaprijedimo tu suradnju kako bismo pojačali gospodarsku aktivnost i zapošljavanje građana. Istaknuo bih i dobru suradnju s Obrtničkom komorom iz razloga što smo uvelike opredijeljeni na malo i srednje poduzetništvo, pogotovo obrtnike, te pomažemo određenim poslovnim potezima kako bi poboljšali njihovu aktivnost.
- Je li bio izazov otvoriti poslovnicu u Zagrebu, gdje je velika konkurencija i na koji ste način uspjeli zadržati povjerenje svojih klijenata ulaskom inozemnih banaka na tržište Hrvatske?
- Prije pet godina smo otvorili poslovnicu u Zagrebu i moram reći da smo zadovoljni njezinim poslovanjem. Naša je politika bila ta da budemo jaka regionalna banka i da budemo prisutni u Zagrebu, jer je to hrvatski financijski i gospodarski centar. Što se pak tiče konkurencije inozemnih banaka, mislim da je to za nas u jednu ruku dobro. Smatram da svaka konkurencija može biti zdrava jer potiče razvoj. Upravo smo u razdoblju ulaska inozemnih banaka na hrvatsko tržište imali najveći rast, što dokazuje da konkurencija može biti i vrlo pozitivna za dugoročni razvoj.
- IKB prati potrebe poduzetnika, obrtnika, iznajmljivača, umirovljenika, a povodom 60. godišnjice svojim ste korisnicima i klijentima ponudili nekoliko akcija, što je lijepi potez. Imate li kakve pogodnosti za mlade?
- Mislili smo i na mlade, s obzirom da su danas i oni uključeni u poduzetništvo. Razvojem gospodarstva, odnosno poduzetništva, stvaraju se nova radna mjesta, čime se rješava i najveći problem mladih, a to je zapošljavanje. Kako djelujemo na području gdje je razvijen turizam, smatramo da je veoma bitna dobro pripremljena turistička sezona, jer turizam direktno i indirektno djeluje na sve grane u Istri. Iz tog smo razloga odlučili odobriti vrlo povoljne kratkoročne kredite za poduzetnike. Dajemo i kredite za iznajmljivače, uz nižu fiksnu kamatnu stopu, kako bi podigli kvalitetu svoje usluge. (Tea GRGIĆ)