"Za malo ljudi može se upotrijebiti grčka riječ "kalokagatija" ('i lijepo i dobro'), no to se može tvrditi za cijeli život Marije Crnobori. Dobro i lijepo bilo je u njezinom licu, u njezinom pogledu, u njezinom glasu, u svemu što je govorila i radila, istaknuo je akademik Josip Bratulić prilikom prekjučerašnjeg otkrivanja biste velike glumice Marije Crnobori ispred Društvenog doma u njenim rodnim Banjolama, a u prisustvu njenih dviju unuka, četiri praunuka, brojnih mještana Banjola te istaknutih ljudi iz kulture i znanosti.
Bista, spomen-ploča i spomen-soba
Prethodno je ovoj, kako je rečeno, glumačkoj ikoni, kazališnoj divi, osobi božanstvenog nadahnuća izvanzemaljske ljepote, dobrote i talenta ispred njene rodne kuće (na adresi Dračice 28) otkrivena spomen-ploča; a zatim u Zavičajnoj galeriji Crnobori i spomen-soba najvećoj hrvatskoj i jugoslavenskoj antičkoj tragetkinji.
Tijekom 42-godišnje karijere, Marija Crnobori odigrala je 108 premijera (83 dramska naslova i 25 recitala) izvedenih 5.300 puta; snimila osam dugometražnih igranih filmova, pet televizijskih drama i više od 200 radio drama.
Prilikom otkrivanja spomen ploče ispred njene rodne kuće, medulinski načelnik Goran Buić prisjetio se dvaju susreta s glumicom u Beogradu, rekavši i ovo: "Njena ljubav prema rodnom kraju bila je vjerojatno puno veća nego da je cijeli život boravila ovdje. Moje sjećanje na njenu arhaičnu čakavštinu, onu izvornu iz 1918., kad je rođena u ovoj kući, neće nikad izblijedjeti".
U Zavičajnoj galeriji Crnobori, u istoj prostoriji u kojoj je od 2010. spomen soba njenog bratića, slikara Josipa Crnoborija, sada je i spomen soba Marije Crnobori, opremljena osobnim predmetima iz njene ostavštine i dokumentarnom građom koju je ustupila njena obitelj i teatrologinja Jelena Lužina. Tom je prilikom Jelena Kovačević iz Jugoslovenskog dramskog pozorišta, u kojem je Marija stekla status kazališne legende, rekla da je "Marija ona koja je postavila mjerila valjanosti; ona je ideal, kako glume tako i kazališta, zapravo života u kazalištu".
Monografija autorice Jelene Lužine
U središnjem dijelu večeri u Društvenom domu u Banjolama predstavljena je knjiga ugledne teatrologinje Jelene Lužine "Marija Crnobori - eseji o fragmentima", u izdanju Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Pula.
Monografija je povezala sve silnice života te spisateljskog, glumačkog i umjetničkog djelovanja Marije Crnobori, a uz autoricu, promovirali su je akademik Josip Bratulić, dr. art. Mira Muhoberac i dr. sc. Boris Domagoj Biletić, dok je pjesme Mate Balote "Pozdrav unima doma" i "Koza" izveo akademski glazbenik Bruno Krajcar.
Autorica Jelena Lužina rekla je da je knjiga najmanje što je mogla učiniti za Mariju Crnobori, zahvaljujući kojoj je i postala teatrologinja. Glumica se, kazala je Lužina, dugo protivila monografiji o sebi, smatrajući je 'nadgrobnom pločom koji nitko ne čita', no pristala je nakon 30-godišnjeg pregovaranja.
U ime izdavača, istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, urednik izdanja Boris Domagoj Biletić kazao je da je ova knjiga obogaćena i audio CD-om s Marijinim interpretacijama čakavske poezije (Nazora, Gervaisa, Balote…), kao i filmom Mauricija Ferlina, koji je glumicu snimio u Beogradu 2010. godine.
Bez maske na sceni
Mira Muhoberac kazala je da je samo jedanput na sceni vidjela Mariju Crnobori, i to na Dubrovačkim ljetnim igrama, kada je u "Kralju Edipu" glumila Jokastu, i koja je ju je tada, osim sjajnom glumačkom izvedbom, oduševila jednostavnošću jer jedina na sceni nije imala masku.
Večer posvećenu Mariji Crnobori (Banjole, 1. listopada 1918 - Beograd, 21. listopada 2014). organizirali su Općina Medulin i Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika Pula. (Zoran ANGELESKI, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)