Ovotjedno zahlađenje ne bi im trebalo naštetiti jer odolijevaju i puno nižim temperaturama, japanese fiber banane Musa basjoo koje rastu u Humu.
- Posadio sam ih prije desetak godina, a ovo je prvi puta da imaju plodove. Mama je jednu biljku donijela iz Gradinja, a danas raste pet stabala. Znala se ljutiti na mene zašto sadim pampas travu i govoriti da treba saditi autohtone vrste poput maslina i smokva, a onda je u Hum donijela sadnicu banane.
Obično bi prezimilo samo korijenje, a zadnje dvije godine uspjele su se održati i biljke od kojih su na jednoj sada počeli rasti plodovi, pohvalio se Aleksandar Merlak. Predsjednik Udruge Hum, ugostitelj po profesiji, amaterski fotograf i astrofotograf, sada se, eto, bacio u botaniku.
Neobična je to, egzotična slika; u prvom planu banane, a u pozadini drevni humski zvonik. Banane rastu u zavjetrini na južnoj strani izvan humskih zidina. Prvi je to pokušaj da se u Humu, na otvorenom, uzgoji Musa basjoo, poznata i kao "japanska končasta banana" vrsta za koju kažu da je najotpornija na niske temperature. Na Internetu se može naći podatak da ima primjera da je opstala i na -30 stupnjeva Celzija.
Kao postojbina ove vrste se često se navodi japanski arhipelag Ryukyu, ali je ona zapravo iz centralne Kine. Naraste do pet, šest metara visine. Pogoduje joj zemlja bogata humusom, a u sezoni rasta traži ogromne količine vode koju u njenom prirodnom staništu preko ljeta donose monsunske kiše.
U odgovarajućim uvjetima, treće ili četvrte godine Musa basjoo može imati plodove, dugačke oko 10 centimetara, od 12 do 24 banana po grozdu, ali za njihov rast potrebno je dugo razdoblje od preko godinu dana sa temperaturama višim od 5 stupnjeva Celzija, Prema nekim izvorima sa Interneta, kod nas je to moguće samo na južnom Jadranu, a u slučaju izuzetno blage zime na još nekim toplijim lokacijama. Vrijeme će pokazati hoće li banana uspjeti dozrijeti i u unutrašnjoj Istri - u najmanjem gradu na svijetu i postojbini biske. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)