Do zadnjeg mjesta puno Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište ispratilo je u nedjelju navečer dvije izvedbe baletne predstave u dva čina "Orašar" P. I. Čajkovskog u izvedbi ruskog Carskog baleta uz sudjelovanje djece iz pulskog Art Dancea.
Djeca iz Art Dancea
Budući da pulska publika nije dugo prisustvovala baletnoj predstavi klasičnog baleta, oduševljenje je bilo tim veće, posebice jer su u predstavi nastupala i djeca iz Art Dancea. Njih 26 pripremila je njihova voditeljica Tatjana Samuele Ban uz pomoć Sabrine Rinaldi iz San Rema, a iako su imali malo vremena za probe - najmlađi pulski plesači odlično su se snašli na pozornici uz poznate baletane.
"Orašar" ima poseban značaj u opusu P. I. Čajkovskog, važno je za razumijevanje kasnog stila skladatelja, kao i njegove potrage za smislom života i filozofska razmatranja. Filozofija je ovdje prikrivena velom bajke, koja se tako dopada djeci, a to je čarobna priča koja donosi poruku o važnosti dobrote, nesebičnosti, kao i sanja(re)nja, njegovanja onog djeteta koji vječno čuči u svima nama.
Priča o djevojčici Maši, blagdanskom slavlju, poklonu Orašaru, miševima te hrabrosti samoga Orašara koji spašava Mašu, bajkovitog putovanja i sna prikazana je kroz graciozne koreografije te sugestivne kostime.
Uvježbani baletani uz vrlo simpatične male pulske plesače uveli su tako nazočne u svijet ove poznate bajke, u putovanje kroz bajkovito kraljevstvo.
Ljepota klasičnog baleta
Carski ruski balet osnovao je Gediminas Taranda u travnju 1994. godine na inicijativu poznate ruske balerine Maje Plisecke. Od tada neprekidno nastupaju njegujući klasičan glazbeni izričaj. To je jedini privatni balet koji je preživio u teškim uvjetima Perestrojke te stekao slavu, popularnost i svoju publiku diljem svijeta. Stoga je pulska publika bila sretna što može prisustvovati izvedbi jednog takvog značajnog djela u izvedbi tako vrsnih aktera i pogledati baletni prikaz priče koju je Čajkovski preuzeo od Hoffmannove dječje pripovijesti u obradi Dumasa sina, od čega je sastavio baletni libreto zajedno sa svojim prokušanim suradnikom, koreografom Mariusom Petipaom.
Snažna glazba, bajkovita plesna igra s raspoloženim akterima u dva su čina s pauzom prikazali ljepotu klasičnog baleta, njegovu snagu i sugestivnost, a gdje je dojmljiva dječja bajka još više pridonijela ljepoti samoga ugođaja.
Koreografiju potpisuju V. Vajnonen i G. Taranda, scenografiju A. Zlobin, a nošnje A. Ipatijeva. (Vanesa BEGIĆ, snimio Neven LAZAREVIĆ)