Fikret Abdic (72) zvan Babo, zatvorenik pulskog zatvora osuden na 15 godina zbog pocinjenog ratnog zlocina u Bosni i Hercegovini, na slobodu ce nakon odslužene dvije trecine kazne u ožujku iduce godine. Odlucilo je to u Puli u ponedjeljak poslijepodne Povjerenstvo za uvjetni otpust, koje je u rujnu, zasjedajuci na istom mjestu, donošenje odluke odgodilo za prosinac.
Tako je Abdic i svoj 72. rodendan, 29. rujna ove godine, docekao u zatvoru iako se nadao, kao i njegova obitelj te brojne pristaše, da ce tada biti na slobodi.
Adbic je osuden za smrt 212 civila, trojice ratnih vojnih zarobljenika i ranjavanje više od 400 civila na bihackom, cazinskom, bužimskom i velikokladuškom podrucju tijekom 1993. i 1994. godine. Cijelo vrijeme sudenja izjavljivao je da se ne smatra krivim. Pritvoren je u lipnju 2001. u Rijeci na temelju tjeralice i optužnice Višeg javnog tužilaštva u Bihacu iz 1995. godine. Abdic ima i hrvatsko državljanstvo te mu je u Hrvatskoj sudeno na temelju sporazuma s BiH.
Tužba Strasbourgu
Sudenjem u Hrvatskoj bili su zadovoljni Fikret Abdic i njegova obitelj jer su smatrali da u BiH ono ne bi bilo pošteno. No nakon presude u Hrvatskoj promijenili su mišljenje te tvrdili da je rijec o montiranom politickom procesu u kojem je ulogu imao i predsjednik Stipe Mesic te da ce tužbu podnijeti Medunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Naime, hrvatski je sud preuzeo dokumentaciju od suda BiH za koju su Abdic i njegovi štovatelji rekli da je lažna, odnosno da su svjedoke koji su Abdica teretili pripremali tužitelji i tajne službe BiH, ciji je tadašnji predsjednik bio Alija Izetbegovic, s kojim se Abdic stranacki, pa i prijateljski, razišao.
O njihovom negdašnjem prijateljstvu i povjerenju ide u prilog cinjenica što je na izborima za predsjedništvo BiH Abdic pocetkom devedesetih kao predstavnik muslimanskog naroda dobio više glasova od Izetbegovica te trebao postati prvi predsjednik, ali je tu dužnost prepustio Izetbegovicu.
Abdic je pred kraj 80-ih bio optužen i osuden na tri godine zatvora zbog financijskih malverzacija u Agrokomercu u Velikoj Kladuši. Njegova politicka slava dostigla je vrhunac kada je izašao iz zatvora, a posebice kada je u rujnu 1991. u Velikoj Kladuši organizirao najveci muslimanski narodni zbor i objavio pristupanje Stranci demokratske akcije (SDA) Alije Izetbegovica.
Predsjednik Zapadne Bosne
Tijekom rata, za svoj rodendan 1993., kada se našao u srpskom okruženju, proglasio je Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna, ciji je postao predsjednik. Tada se definitivno razišao s Alijom Izetbegovicem, koji je osnivanje pokrajine smatrao izdajom.
Za šefa policije paradržavice postavio je zeta Ibrahima Jušica, koji je 2009. osuden u Hrvatskoj na sedam godina zatvora zbog mucenja zatvorenika u logorima na teritoriju tzv. Zapadne Bosne. Naime, u logore ili sabirne centre zatvarano je civilno stanovništvo koje se protivilo Abdicu te vojni zarobljenici 5. korpusa vojske BiH. Zbog mucenja, maltretiranja, silovanja žena i ubijanja zatvorenika osuden je i Abdic.
Kao predsjednik Autonomne pokrajine Zapadna Bosna na pocetku rata Abdic je potpisao sporazume o trajnom miru s Radovanom Karadžicem iz Republike Srpske i Matom Bobanom kao predstavnikom hrvatskog naroda. Kasnije ce ga i Hrvati i Bošnjaci odbaciti kao saveznika. Otkad je pritvoren i osuden u Hrvatskoj, njegova obitelj i štovatelji na razne su nacine tražili poništenje "montirane" presude i novo sudenje pod medunarodnom i kontrolom SAD-a.